Kardinal Parolin istaknuo je da Sveti Otac putuje na poziv kazahstanskoga predsjednika Tokayeva. Na kongresu će biti prisutni razni vjerski poglavari iz cijeloga svijeta. Kongres je od samoga početka uzeo kao model Dan molitve za mir u svijetu, koji je u Asizu sazvao sveti Ivan Pavao II., 24. siječnja 2002. godine, kako bi potvrdio pozitivan prinos različitih vjerskih tradicija dijalogu, skladu i slozi među narodima.

U tom je smislu i geslo putovanja – „Glasnici mira i jedinstva“ – kao i logo koji prikazuje golubicu s maslinovom grančicom. Jasne su, dakle, smjernice Papina posjeta, rekao je kardinal Parilin te primijetio također da se nacrt Završne deklaracije kongresa na poseban način poziva na dokument „O ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život“, koji su potpisali papa Franjo i Ahmad al-Tayyib, šeik Al-Azhara, u Abu Dhabiju 4. veljače 2019. godine.

S obzirom na rat u Ukrajini koji i dalje traje, kao i na sukobe u brojnim drugim zemljama u svijetu, te na činjenicu da mnogi govore o neizbježnosti rata, kardinal je istaknuo da rat nije nikada neizbježan događaj. On ima svoje korijene u srcu čovjeka koji dopušta da ga vode taština, oholost, uznositost i lakomost, kako su govorili crkveni oci. Takvo je srce okorjelo, nesposobno otvoriti se drugima. Rat se može izbjeći čineći korak unatrag, uklanjajući optužbe, prijetnje, uzroke međusobnoga nepovjerenja.

Nažalost, u ovo se vrijeme na svim razinama smanjila sposobnost za slušanje i trud da se shvate razlozi onih koji misle drugačije od nas. Stoga se nadam da će kongres u Kazahstanu biti prigoda za susret i dijalog. Parafrazirajući Pija XII., dobro je sjetiti se da častan uspjeh nije nikada isključen kada se razgovara s dobrom voljom i uz poštovanje uzajamnih prava, istaknuo je kardinal Parolin.

Na novinarovo pitanje kakvo je stanje odnosa između Kazahstana i Svete Stolice, nakon 30 godina diplomatskih odnosa, državni je tajnik rekao da bi se oni mogli opisati u dvije riječi: učestali i plodonosni. Dovoljno je podsjetiti da je Sveta Stolica uvijek aktivno sudjelovala na svim izdanjima kongresa i da ju je predstavljalo izaslanstvo na visokoj razini, koje je vodio kardinal, a ovaj put Sveti Otac.

Kazahstan je bila prva srednjoazijska država koja je potpisala bilateralni sporazum sa Svetom Stolicom, 1998. godine. Osim toga, bila je i prva srednjoazijska država koju je posjetio papa sveti Ivan Pavao II., u rujnu 2001. godine. Sveta Stolica i Kazahstan nastavljaju surađivati, kazao je kardinal te istaknuo potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Sveučilišnog medicinskog centra u Kazahstanu i pedijatrijske bolnice Bambino Gesù, te Memorandum o razumijevanju između Instituta za orijentalne studije R.B. Suleimenov i Vatikanske biblioteke i arhiva.

Ove se godine obilježava 30. obljetnica diplomatskih odnosa, napomenuo je kardinal dodajući da se upravo tom prigodom i s obzirom na posjet pape Franje nada da će biti moguće potpisati Dopunski sporazum o izdavanju viza i boravišnih dozvola stranim misionarima koji djeluju u Kazahstanu.

Što se, pak, tiče male lokalne katoličke zajednice, uronjene u kontekst 18 službeno registriranih religija, kardinal Parolin je istaknuo da Papin posjet Kazahstanu uključuje i trenutke posvećene toj zajednici, kao što je slavlje mise na trgu međunarodne izložbe EXPO te susret s biskupima, klerom, Bogu posvećenim osobama, sjemeništarcima i pastoralnim djelatnicima, koji će se održati u katedrali Majke Božje od neprestane pomoći u Nur-Sultanu.

Katolička Crkva je vrlo cijenjena i predstavlja, u iznimno raznolikoj vjersko-kulturnoj sredini, malu, ali značajnu stvarnost. Sigurno će se osjetiti ohrabrenom Papinom prisutnošću i riječima da se obnovi u vjeri, nadi i ljubavi, da nastavi svoje poslanje svjedočenja, uzimajući također primjer brojnih svjedoka iz prošlosti, kao što je blaženi don Władysław Bukowiński, blaženi don Alessio Zaryckyj i blaženi biskup Mykyta Budka, te da pridonosi, zajedno s drugim vjerskim skupinama, izgradnji ujedinjenoga, skladnog i mirnog društva, rekao je kardinal Parolin.