Mise u Banjoj Luci slavljene su od župe do župe u različito vrijeme: u 20 i 22 sata, odnosno u ponoć. U svim crkvama su se okupili brojni župljani, među kojima i oni koji su tijekom rata morali napustiti svoj rodni kraj. Slično je bilo i na sam Božić, u nedjelju. Nakon misnih slavlja misari su se zadržali u crkvenom prostoru još neko vrijeme u radosnom blagdanskom i raspjevanom raspoloženju uz prikladno čašćenje.

Biskup Komarica je u homiliji na misi polnoćki govorio o plodovima božićnog, za ljudski rod „sudbonosnog“ događaja: o svjetlu, miru, radosti i ljubavi. Na danjoj misi je pak protumačio značenje Božića kao „presudnog“ i „prijelomnog“ događaja u povijesti ljudskog roda za sudbinu čovječanstva. Pojasnio je da se nijedan član ljudskog roda ne može isključiti od zauzimanja svoga vlastitog stava „za“ ili „protiv“ Božića, tj. definitivnog spasiteljskog ulaska Boga u rijeku čovječanstva.

Na obje mise je zahvalio nazočnim vjernicima, među kojima je bilo i nekatolika, za njihovo opredjeljenje u životu za Krista i njegovo evanđelje.

Biskup je spomenuo brojne čestitke koje su uputili biskupi, svećenici, redovnici, redovnice, prijatelji, dobročinitelji, kao i domaći i međunarodni političari te vjerski predstavnici pravoslavne Crkve i Islamske zajednice, a posebno je istaknuo čestitku patrijarha Srpske pravoslavne Crkve Porfirija koju je pročitao na kraju misnog slavlja.

Danjoj misi nazočili su banjolučki gradonačelnik Draško Stanivuković, generalni konzul Republike Hrvatske u Banjoj Luci prof. Zoran Piličić te izaslanik poljskog ambasadora u Bosni i Hercegovini Jarosława Lindenberga.

Njih je biskup na kraju mise posebno pozdravio i zahvalio im za njihovu nazočnost, a nakon mise se sa svojim suradnicima, osim s drugim vjernicima, posebno zadržao s njima trojicom u duljem srdačnom razgovoru.