Počinje korizmena akcija Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH

Korizmena akcija solidarnosti i zajedništva provodi se odlukom Hrvatske biskupske konferencije 18. godinu zaredom. Ove godine provodit će se od nedjelje 3. do nedjelje 10. ožujka.

Predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Bože Radoš odredio je da tema ovogodišnjeg Tjedna bude „Solidarnost u deset riječi“.

Hrvati u BiH nisu sami

„Hrvatski Caritas po mandatu HBK u fokus stavlja naš narod i Crkvu u BiH. Ne želimo smetnuti s uma da hrvatski narod ima dvije domovine, to su Hrvatska i Bosna i Hercegovina“, istaknuo je o. Glavnik.

Dodao je da su Hrvati u Hrvatskoj u boljem položaju nego li sunarodnjaci u BiH te im iskazuju svoju solidarnost i zajedništvo, kako molitveno tako i materijalno. „Vidljivi znak toga bit će i kolekte koje će se skupljati po našim crkvama tijekom toga tjedna“, u svih više od 1400 župa u Hrvatskoj.

„Kao narod želimo zajedno hoditi i zajedno hodati. Kad s nekim hodate zajedno, doživljavate njegov život, brige, probleme, ali i njegove radosti. Tako da u tom korizmenom vremenu želimo pokazati blizinu našim sunarodnjacima da i oni sami osjete da nisu sami. Čujemo često da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu ravnopravni. Mi im želimo pomoći da uhvate korak, a Crkva je uvijek iznalazila način“, poručio je fra Tomislav.

Iznos nije velik, ali se podiže svijest

Ravnatelj Hrvatskog Caritasa podsjetio je da je u akciji Tjedan solidarnosti i zajedništva 2023. godine prikupljeno 349 890 eura i 15 centi. Sredstva se raspodjeljuju nacionalnom i biskupijskim Caritasima u BiH za konkretne projekte.

Među krajnjim korisnicima su pučke kuhinje, dječji vrtići, domovi za starije, hospiciji, centri za život i obitelj, poljoprivrednici.

Cilj je pomoći ljudima „da ostanu ondje gdje žive, da ne emigriraju, jer bi Bosna i Hercegovina bez Hrvata bila kao ljekarna bez mirisa, ili kao knjižnica bez knjiga“, istaknuo je.

Po završetku ovogodišnje akcije, Caritas BiH će kao partner Hrvatskog Caritasa kandidirati nove projekte za raspodjelu sredstava. Što se tiče iznosa, fra Tomislav je naglasio da „realno gledajući, to nije velika pomoć“, ali se na taj način podiže svijest „da ne smijemo jedni druge ostaviti same“.

Posebice je pozvao Hrvate iz BiH koji žive u Hrvatskoj, koji su zbog raznoraznih razloga (ratnih i ekonomskih) napustili zavičaj, da vrate dug domovini u kojoj su rođeni, gdje su stasali i išli u školu, da oni koji i dalje žive u BiH ondje i ostanu.

Mogućnosti veće od potreba

Mons. Knežević rekao je da su se potrebe za humanitarnu pomoć, od nekadašnjih komad kruha i štogod obuće, promijenile. Izdvojio je pritom kao potrebite oboljele od demencije, osobe s posebnim potrebama, nezaposlenu mladež i migrante s Istoka.

Naglasio je da su u BiH oči sviju uprte u Caritas, bez obzira je li ili nije u mogućnosti pomoći. „Ne možemo preuzeti odgovornost koju treba preuzeti država i međunarodna zajednica, ali možemo pokazati svoje milosrdno lice“, poručio je.

„Mi imamo neuređenu državu koja nema ni uha ni sluha u pravnim normama da bi pomogla Caritasu, odnosno da bi pomogla da odgovornost prema žiteljima BiH bude kvalitetna“, dodao je mons. Knežević.

Stoga je, iako su potrebe veće od mogućnosti, zahvalio svim znanim i neznanim dobročiniteljima diljem svijeta, posebice darivateljima „udovičinog novčića“. Dosad je preko Caritasove akcije u BiH uloženo oko tri milijuna eura.

Misu na početku tjedna predslavi novi biskup Željko Majić

Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH bit će otvoren svečanom misom u nedjelju 3. ožujka, u Župi sv. Josipa u Prijedoru. Ovogodišnji domaćin je Banjolučka biskupija pa će slavlje predvoditi novi banjolučki biskup Željko Majić, dosadašnji ravnatelj Caritasa Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije.

Ravnatelj Caritasa BiH istaknuo je da je dolazak Caritasa i medija, u mučeničku župu gdje je ubijen svećenik Tomislav Matanović i još nekoliko stotina Hrvata, u kraj iz kojeg potječu brojni svećenici, „tim ljudima, tom ostatku ostataka velika potpora“. Trenutno u Prijedoru, prema podacima od posljednjeg blagoslova obitelji, živi 208 Hrvata katolika. „Ostanite na svojim ognjištima, niste sami, pomagat ćemo vam u granicama naših mogućnosti“, poručio je.