Koncelebrirali su apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, ministar Hrvatske provincije svetog Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić i rektor bazilike sv. Antuna Padovanskoga fra Ivan Marija Lotar te brojni svećenici. Među vjernicima, na misi su sudjelovali i predstavnici drugih kršćanskih konfesija i religija, kao i predstavnici civilnih vlasti.

Prije početka misnoga slavlja, kardinal Bozanić je s fratrima ušao u crkvu škropeći puk blagoslovljenom vodom. Potom se u tišini pomolio pred raspelom koje su prije sto godina fratri donijeli sa sobom na Sveti Duh gdje su pronašli utočište nakon što su prognani s Cresa. Pobožni čin kardinal je zaključio molitvom sv. Antunu.

Uslijedila je misa koja je počela ulaznom procesijom, u kojoj je nošen i umbraculum s tintinabulom – znakovi bazilike. Na početku je provincijal Hontić uputio pozdrave svima prisutnima, a naročito subraći koja su tijekom proteklih godina djelovala na Svetome Duhu.

„Ova svečanost proglašenja crkve bazilikom, dolazi kao kruna i završetak velikih obljetnica koje smo mi franjevci konventualci proslavili ove godine, a to je 100 godina od dolaska s hrvatske jadranske obale ovamo u Zagreb na Sveti Duh, i 90 godina od osnivanja župe sv. Antuna Padovanskoga“, kazao je.

Sve je preporučio zagovoru Bezgrješne Djevice Marije, sv. Antuna Padovanskog i sv. Franje da uzmognu biti otvoreni poticajima Duha Svetoga kao što su to oni bili.

„Želja mi je da ovo uzdignuće naše crkve na čast bazilike, svima bude još veći poticaj da još radosnije dolazimo u ovu crkvu i tu zadobivamo obilje Božjeg milosrđa, oproštenja i njegove snage i milosti, kako bismo u današnjem svijetu, doista mogli cvjetati kao pravi antunovski ljiljani i tako mogli širiti Božji miris njegove blizine, brige i nadasve neizmjerne ljubavi prema svakom čovjeku te tako ovaj svijet činili ljepšim plemenitijim i boljim“, poručio je fra Miljenko.

Kardinal Bozanić potom je započeo euharistijsko slavlje te je pozvao apostolskoga nuncija da pročita Dekret proglasa crkve sv. Antuna Padovanskoga manjom bazilikom.

Na početku homilije, zagrebački nadbiskup kazao je da „u vremenu došašća, koje nas priprema za božićno slavlje, Crkva pred nas stavlja svijetli lik svete Marije, zore Božića, zore našega spasenja, kako bismo se što bolje pripremili za susret s Isusom“.

Rekao je nadalje da je Bezgrješna proboj svjetlosti, žena bez ljage grijeha. „Današnja nas svetkovina podsjeća na činjenicu da Blažena Djevica Marija nije upoznala ono stanje što ga nazivamo istočni grijeh. Istina je da smo i mi po krštenju oslobođeni istočnoga grijeha, ali ipak nosimo u sebi njegove rane, njegov ugriz, njegovo zavođenje, njegovu zamku koja vreba petu“, poručio je predslavitelj.

Ustvrdio je zatim da na kraju sâm čovjek otvara grijehu vrata svoga srca. „Čovjek grijehu daje mjesto u svom životu“, rekao je.

Propovjednik je kazao da „po Mariji, Kćeri višnje Svjetlosti, koju Bog sačuva od ljage istočnoga grijeha, započinje u svijetu proboj svjetlosti. Ona je početak boljega svijeta. S njom se na ovoj zemlji pojavi stvorenje koje je sama dobrota, čija ruka ne udara, čija riječ ne povrjeđuje.“

Nadalje je rekao da svetkovina Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije poziva na promišljanje i o razarajućoj snazi zla u životu. „Međutim, Marija je i znak da zlu ne pripada posljednja pobjeda, da zlo nije pobjedničko.“ Dodao je da zlo može prijetiti čovječanstvu, može raniti ljude, ali da njemu pripada prošlost, a ne budućnost.

„Draga braćo i sestre, sretna je okolnost što danas na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije svečano proglašujemo da je ovoj župnoj crkvi  svetog Antuna Padovanskog u gradu Zagrebu, odlukom Svete Stolice i snagom posebnih ovlasti danih od pape Franje, udijeljen naslov manje bazilike“, kazao je kardinal.

Pojasnio je da je na području pojedine biskupije glavna i prva crkva katedrala. „Pored katedrale, neke crkve, zbog važnosti − posebno bogoslužne − što ih imaju u Božjem puku, Sveta Stolica uzdiže na dostojanstvo manje bazilike. To je čast, ali i obaveza“, ustvrdio je zagrebački nadbiskup.

Potom je proglasio posebne dane potpunog oprosta u koje se može dobiti u manjoj bazilici svetog Antuna Padovanskog u Zagrebu uz redovite uobičajene uvjete: na dan posvete bazilike, 24. studenoga; na dan slavlja naslovnika bazilike, 13. lipnja; na svetkovinu svetih apostola Petra i Pavla, 29. lipnja; na godišnjicu udjeljenja naslova manje bazilike, 8. kolovoza te na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca.

„Braćo i sestre, čuvajte odsada još više sakralnost ovog hrama. Neka bude ovo sveto mjesto vašeg susreta s Bogom, Ocem Gospodina našega Isusa Krista u Duhu Svetom koji nam je dân. Neka bude ovo sveto mjesto rasta vašeg crkvenog zajedništva. Neka se ovdje prinose vaše duhovne žrtve za spasenje vaše i svega svijeta“, zaključio je homiliju kardinal Bozanić.

Nakon pričesti otpjevan je himan „Tebe, Boga, hvalimo“.

Potom je zagrebački nadbiskup proglasio fra Ivana Mariju Lotara prvim rektorom bazilike sv. Antuna Padovanskoga. Kardinalov proglas imenovanja pročitao je preč. Denis Barić.

Na kraju euharistijskoga slavlja, riječi zahvale uputio je rektor Lotar. „Bog je velik! Bog je živ! To nam pokazuje iz dana u dan! Zato, na samome početku, želim zahvaliti upravo Njemu, ne samo na ovome danu i ovome slavlju, nego iznad svega, na daru života i poziva svakoga od nas ovdje“, kazao je između ostaloga.

Kardinalu Bozaniću na dar je uručena slika „Cvjetajte kao ljiljan“ u akvarel-tehnici, djelo akademskoga slikara Ante Čule, župljanina Župe sv. Antuna Padovanskoga. Apostolskom nunciju uručena je, uz sliku, krunica Blažene Djevice Marije, prigodno ručno izrađena. „Izradila ju je nevideća osoba zajedno s hrvatskim braniteljima kao dragu uspomenu na ovu svečanost“, rekao je rektor.

Zahvalio je mons. Bozaniću i provincijalu fra Miljenku za povjerenje. „Obećavam da ću revno i odgovorno vršiti povjerenu mi službu na slavu Božju, u čast svetome Antunu i na korist dušama!“, zaključio je fra Ivan Marija.

Prije svečanog završnog blagoslova, kardinal Bozanić je sažeo proslavljeno otajstvo. „Za nas ljude su vrijeme i prostor jako važni. I ova crkva, ova zgrada govori da u vremenu i prostoru Bog nas susreće – na ovomu mjestu na osobiti način. To prihvaćamo kao zadatak da se i svi mi odnosimo odgovorno i prema svojem vremenu i prema svom prostoru – svomu tijelu. Jer, to su mjesta, to je vrijeme gdje nas Bog čeka. Budimo u svom životu otvoreni Bogu“, pozvao je.

Prije otpusta otpjevana je Hrvatska himna. Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor „Tomislav Talan“, pod ravnanjem Matea Narančića, uz orguljsku pratnju Milana Hibšera koji je skladao himnu bazilike „Cvjetajte kao ljiljani“ izvedenu na kraju slavlja.