O tijeku zasjedanja govorili su predsjednik BK BiH nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH Tomo Vukšić i  potpredsjednik mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić. Na početku je generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević pročitao Priopćenje s 88. redovitog zasjedanja BK BiH.

U osvrtu na proteklo zasjedanje, nadbiskup Vukšić je najprije pozdravio prisutne i svim medijskim djelatnicima zahvalio za dolazak i za zanimanje za zasjedanje BK BiH i uopće za Katoličku Crkvu na tim područjima, ističući da ih biskupi smatraju svojim suradnicima u „zajedničkom poslanju služenja braći i sestrama i svjedočenju dobrote“ te ih potaknuo da nastave biti „u službi prijateljstva i solidarnosti među ljudima“.

Potom je nadbiskup Vukšić govorio o jednoj od tema završenog zasjedanja: predstojećem pohodu članova BK BiH grobovima apostolskih prvaka Petra i Pavla u Rimu i nasljedniku sv. Petra, a to je sada papa Franjo, te uredima Svete Stolice poznatom pod nazivom Ad limina apostolorum u svibnju 2024. godine. Pojasnio je da se redi o redovitom pohodu koji se u toj mjesnoj, kao i u cijeloj Katoličkoj Crkvi, organizira svakih nekoliko godina.

Potom je nadbiskup Vukšić rekao da su biskupi, imajući u vidu potrebu trajnog usklađivanja dokumenta o svećeničkom odgoju i izobrazbi poznatom pod latinskim nazivom Ratio fundamentalis institutionis sacerdotalis, dali potrebne smjernice Vijeću za kler i sjemeništa BK BiH za izradu vlastitog Ratio Nationalis za područje Biskupske konferencije.

Zahvalio je biskupu Paliću, predsjedniku spomenutog Vijeća. „Naime, u Katoličkoj Crkvi ta tematika se regulira tako da nadležni uredi u središtu naše Crkve, obično svakih desetak, petnaest godina, izrade osuvremenjene odredbe o odgoju i obrazovanju svećenika. Takav slučaj se dogodio prije nekoliko godina“, rekao je nadbiskup Vukšić, pojašnjavajući da svaka biskupska konferencija ima obvezu te opće odredbe za odgoj i obrazovanje svećenika prilagoditi za svoje područje.

„Taj proces smo započeli zasjedanjem u Banjoj Luci prošloga ljeta, a na ovom zasjedanju biskup Petar nas je obavijestio o onome što je do sada urađeno, a razmišljali smo i o sljedećim koracima“, pojasnio je nadbiskup Vukšić dodajući da se tu radi, s jedne strane o ljudskom odgoju i, s druge strane, o teološkom studiju i obrazovanju na katoličkim teološkim fakultetima.

Biskup Palić je u obraćanju također zahvalio medijskim djelatnicima za njihovo praćenje djelovanja Katoličke Crkve u BiH. Govoreći o izradi spomenutog dokumenta o odgoju i obrazovanju svećeničkih kandidata, rekao je da pri tome treba uzeti u obzir okolnosti i mjesta i vremena, ali i ono s čime se Crkva danas susreće, a to je trend opadanja svećeničkih zvanja, barem na cijelom području Europe. Također je govorio o svom sudjelovanju na XVI. Općoj redovnoj Skupštini Biskupske sinode održanoj u Rimu od 4. do 29. listopada 2023.

„To je važan susret za cijelu Katoličku Crkvu. Na tom su susretu predstavnici svih biskupskih konferencija, a kao što ste čuli iz priopćenja, ovaj je susret bio specifičan i po tome što je bilo i sudionika koji nisu bili biskupi. To je bila, zapravo, želja pape Franje da, rekli bismo, čuje i vjernike laike, redovnike, redovnice o važnoj temi zajedničke odgovornosti u našem poslanju u današnjem svijetu, a to je naviještanje radosne vijesti“, istaknuo je biskup Palić. Dodao je i da je na Sinodi prevladavalo duhovno i prijateljsko ozračje, bez obzira što se kroz medije na jedan ili drugi način čulo o načinu djelovanja ili o nekim temama koje su nekada izvučene iz konteksta.

Na pitanje, koji su ciljevi Povjerenstva Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za zaštitu maloljetnih i ranjivih osoba, nadbiskup Vukšić je pojasnio da je obveza svih biskupskih konferencija na svijetu, jer je to opći crkveni propis, imati takvo povjerenstvo. Dodao je da na prošlom zasjedanju u srpnju 2023. u Banjoj Luci usvojen Pravilnik Povjerenstva, što je i priopćeno javnosti. Rekao je da su pronašli osobe koje će u narednim danima imenovati za članove Povjerenstva te da će ono početi funkcionirati svakako do kraja 2023., a najkasnije od 1. siječnja 2024. godine.

„Zadaća toga Povjerenstva, i kod nas i bilo gdje u svijetu, je promocija zaštite ranjivih osoba, maloljetnika i svih osoba koje u maloljetnoj dobi ili u stanju ugroze, a radi se o osobama koje su bolesne ili ovisne o drugima itd., da mogu biti zaštićene“, rekao je nadbiskup Vukšić, dodajući da će Povjerenstvo raditi na stvaranju ambijenta, svijesti i potrebe da se takve osobe štite.

Odgovarajući na pitanje koliko se sukobi u Svetoj Zemlji odražavaju na situaciju u BiH, nadbiskup Vukšić je rekao da kao članovi Crkve imaju socijalni nauk Crkve koji, između ostaloga, tretira i pitanje mira i potrebe mira među ljudima. Podsjetio je da je u svom pozdravu na početku zasjedanja citirao riječi iz okružnice pape Ivana XXIII. iz 1963. koji je, u onim okolnostima velike napetosti, takozvane kubanske krize, objavio tu okružnicu pod naslovom Mir na zemlji (Pacem in terris).

„U tom svom dokumentu papa Ivan XXIII. postavlja četiri velika načela za koja smatra da ih je potrebno implementirati i ostvarivati kako bi se mogao ostvariti, a to su: istina, pravda, sloboda i ljubav. Sva četiri su jednako vrijedna načela za svakog pojedinoga čovjeka i za svaki narod. I u ovim okolnostima nereda, koji postoje i na području Svete Zemlje i na području Ukrajine i, neki kažu, na tolikim drugim područjima danas u svijetu, ova načela jednako vrijede za svako područje. Mi smo propovjednici istine, pravde, slobode i ljubavi. To želimo i za ljude u Svetoj Zemlji, i za ljude u Ukrajini, i za ljude u Bosni i Hercegovini, za svakoga čovjeka i za svaki narod doslovce“, rekao je nadbiskup Vukšić, napominjući da je nedavno pročitao podatak prema kojem se čak na 55 mjesta u ovom času vodi rat.

Upitan o pomoći ljudima u pokretu na području BiH i brizi Caritasa za njih, nadbiskup Vukšić je odgovorio da su, kako su nazvani u postavljenom pitanju, ljudi u pokretu, „naša braća i sestre“. „Mi ih ne promatramo kao ljude u pokretu, mi ih promatramo kao ljude kojima treba pomoć. Oni su jedna od kategorija ljudi kojima treba pomoć. U skladu sa svojim mogućnostima, mi to činimo i mi ćemo to činiti“, rekao je vrhbosanski nadbiskup, napominjući da Caritas i crkvene ustanove raspolažu ograničenim sredstvima i osobljem koje priskače tim ljudima u pomoć u skladu sa svojim mogućnostima.

Podsjetio je da je Caritas prisutan i u okolici Sarajeva i u zapadnim dijelovima BiH na području Bihaća i na još nekim drugim dijelovima te da Crkva čini koliko može. „Sigurno ćemo nastaviti biti prisutni i pomagati tim ljudima, prije svega jer su u potrebi, ne zato što su migranti, kako se to obično kaže, nego jer su to ljudi u potrebi“, istaknuo je nadbiskup Vukšić, dodajući da su mnogi od njih u ovome trenutku možda bosi i napušteni pa ih treba primiti, ugostiti i pomoći im. Obećao je da će činiti koliko im je moguće u suradnji s drugim dobrotvornim ustanovama, bilo državnim, bilo drugih crkava ili vjerskih zajednica odnosno sa svim ljudima dobre volje i s medijskim djelatnicima koji svakako svojim radom doprinose da se tim ljudima pomogne.

Upitan da kaže nešto konkretnije u vezi s dokumentom o odgoju i izobrazbi budućih svećenika, biskup Palić je odgovorio da je riječ o redovitom procesu. „Kao što se mijenjaju uvjeti i okolnosti u kojima i naši svećenički kandidati žive, tako i Crkva, i što se tiče odgoja, prati taj proces. Odgoj je veoma zahtjevan proces i zahtjeva odgoj cjelokupne osobe, dakle i afektivni i duhovni odgoj, i onaj ljudski temeljni odgoj, tako da je sve to sadržano u tom općem dokumentu“, kazao je biskup Petar dodajući da je „svaka biskupska konferencija pozvana, na temelju tog općeg dokumenta, tih općih smjernica, uskladiti svoje smjernice i donijeti ih za svoje područje“.

Podsjetio je da u Sarajevu postoje tri odgojne zajednice: Vrhbosansko bogoslovno sjemenište, Franjevačka bogoslovija i Nadbiskupijsko misijsko međunarodno sjemenište Redemptoris Mater te na području Mostarsko-duvanjske biskupije novicijat Hercegovačke franjevačke provincije na Humcu. Pojasnio je da će, na temelju ovog dokumenta, svi trebati uskladiti specifičnosti svojih zajednica kako bi postigli „ono što je i cilj svih dokumenta: jednu zrelu, uravnoteženu osobu koja će sutra biti, ne samo ljudima na usluzi u smislu ovog ljudskog, nego ono prvotno što je cilj svakog svećenika, a to je naviještati evanđelje i slaviti otajstva, ali i biti blizu svim ljudima“, rekao je biskup Palić, a objavila je Katolička tiskovna agencija BK BiH.