Papa Franjo o svom zdravlju, smrti, ukopu, Benediktu XVI. i budućim putovanjima
Foto: Vatican Media // papa Franjo moli ispred ikone Salus Populi Romani u bazilici Svete Marije Velike u Rimu, na Bezgrješnu 2023.
Rim (IKA)
Papa Franjo je, u razgovoru za meksičku televiziju N+ s novinarkom Valentinom Alazraki 12. prosinca 2023., među ostalim otkrio da želi biti pokopan u bazilici Svete Marije Velike, objavio je Vatican News.
Više od odluke ili revolucije, to je obećanje koje je on sam dao Djevici. „Želim biti pokopan u bazilici Svete Marije Velike. Mjesto je već spremno“, rekao je.
Papa Franjo, koji 17. prosinca slavi 87. rođendan, otkrio je i da radi na pojednostavljenju sprovodnog obreda papâ, jasno dajući do znanja da mu, iako postoji misao o smrti i starost koja „dođe takva kakva jest“, ideja o povlačenju iz službe uopće nije u planu. K tomu, Jorge Mario Bergoglio otkrio je i želju da putuje u Belgiju 2024. godine, uz putovanja „na čekanju“ u Polineziju i rodnu Argentinu.
Razgovor s Papom vodila je veteranka svih vatikanskih dopisnika Valentina Alazraki, na dan kada Meksiko slavi svetkovinu svoje „mame“, Blažene Djevice Marije Guadalupske. „Morenita“ je zapravo prisutna u cijelom intervjuu, tijekom kojeg Papa ponavlja svoju „veliku odanost“ Mariji.
Odabir Marijine bazilike na Eskvilinu za mjesto njegovoga pokopa, s jedne strane predstavlja povijesnu novost u usporedbi s papama iz nedavne prošlosti, koji su svi pokopani u vatikanskoj kripti bazilike sv. Petra (posljednji Benedikt XVI., koji je preminuo 31. prosinca 2022.), a s druge strane jača vezu s bazilikom pape Liberija, koju je posjetio 115 puta od dana nakon izbora, 14. ožujka 2013. godine. Posjećivao ju je prije i nakon svakog apostolskog putovanja, sve do nedavne svetkovine Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca, kada je otišao odati počast polažući zlatnu ružu pred lik Salus Populi Romani, marijansku ikonu za koju predaja kaže da ju je naslikao sveti Luka i koja bdije nad stanovnicima Rima.
„To je moja velika privrženost. Moja velika odanost. I prije, kad bih dolazio, uvijek sam odlazio tamo nedjeljom ujutro kad sam bio u Rimu, ostajao sam ondje neko vrijeme. Postoji vrlo velika veza“, kazao je papa Franjo.
Potom je objasnio da je „s ceremonijarom“ pripremio obrede papinog sprovoda. „Dosta smo ih pojednostavili“, dodao je. Posljednji ispraćaj pape bio je onaj Benedikta XVI., 5. siječnja 2023. na Trgu sv. Petra. Nekoliko dana prije prve godišnjice njegovoga preminuća, papa Franjo je govorio i o odnosima sa svojim prethodnikom, koji je deset godina bio papa emeritus.
„Moj odnos s papom Benediktom bio je vrlo blizak. Ponekad sam odlazio savjetovati se s njime. I on mi je, s velikom mudrošću, davao svoje mišljenje, ali mi je rekao: ‚Vidi sam‘ – prepuštao mi je u ruke. Uvijek mi je pomagao. Vrlo velikodušno u ovome.“
Franjo je opisao kao „milost“ što se u posljednjim trenucima mogao oprostiti od svog prethodnika, čim je od medicinske sestre doznao da je bolestan te je zamolio za molitvu za njega tijekom posljednje Opće audijencije u 2022. godini.
„Otišao sam do njega. Bio je lucidan, ali više nije mogao govoriti i držao me za ruku, ovako. Taj odlazak je bio lijep. Bilo je lijepo. I tri dana kasnije je umro. Veliki čovjek, Benedikt je bio veliki čovjek, skroman, jednostavan čovjek koji je, kad je shvatio svoja ograničenja, imao hrabrosti reći: ‚Dosta.‘ Divim se tom čovjeku.“
Papa kaže da nije „primijetio“ činjenicu da Benedikt više nije među nama, u smislu da je njegov odlazak bio pomalo poput posljednjih godina njegova života u kući Mater Ecclesiae: diskretan, tih, prirodan.
„Nisam to zamijetio. Ponekad se odem pomoliti na grobove papa i dođem do njega. Ali nisam shvaćao kao kad me savjetovao, nisam to razumijevao kao da postoji netko drugi tko me savjetuje. Imao je tu mudrost da radi stvari dajući slobodu. Ali, isto kao i prije. Prije sam ga imao blizu, a sada ga imam daleko, ali s vrlo velikom prirodnošću.“
Kao i u drugim prilikama, Sveti Otac nije isključio mogućnost da će jednog dana krenuti Benediktovim stopama, ali sada nije vrijeme za to. Prije godinu dana, u drugom razgovoru, za ABC, Franjo je otkrio da je na početku svog pontifikata – kako je to i uobičajeno – tadašnjem kardinalu državnom tajniku Tarcisiju Bertoneu predao pismo odricanja u slučaju zdravstvene smetnje. To pismo ostaje gdje jest.
„Nisam o tome razmišljao i vidio sam Benediktovu hrabrost kad je shvatio da ne može, radije je rekao: ‚Dosta‘, a meni je ovo dobro za primjer i molim Gospodina da kaže: ‚Dosta‘, u određeni tren, ali kada On hoće.“
Na pitanje je li istina, kako navode neki kritičari, da je nakon smrti svog prethodnika „postao tvrđi“, a istodobno da su njegovi klevetnici „zločestiji, žešći“, papa Franjo odgovorio je šalom: „Ne, nekima treba dati malo…“
Usporedio je to s očevima u njihovom odnosu prema djeci. „Ponekad je potrebno dati lekciju, ali ljudi su ovdje jako dobri. Ja sam kompliciran i ponekad malo nestrpljiv i oni me podnose… Ljudi iz Kurije su jako dobri.“ „Ali sada ste manje strogi prema njima“, primijetila je novinarka Alazraki. „Jednostavno, čak i bake i djedovi postaju ljepši, to je dio starenja u životu“, odgovorio je.
Govoreći o „starosti“, Papa – koji je nedavno imao bronhitis te je dvaput u dvije godine operiran u klinici Gemelli – priznao je krhkost svog zdravlja, ali i umirio govoreći o svom stanju. „Osjećam se dobro, osjećam se bolje“, kazao je.
Međutim „potrebno mi je da se pomolite za moje zdravlje“, jer „starost ne dolazi sama“, „ne šminka se, predstavlja se kakva jest“. S druge strane, „moramo znati prihvatiti darove starosti“ i „da se, iz druge perspektive, može činiti mnogo dobra“. „Ponekad mi kažu da sam nepromišljen jer želim raditi stvari i kretati se.“ To je znak da sam „prilično dobro“.
Bronhitis ga je prisilio na otkazivanje putovanja u Dubai početkom prosinca na konferenciju COP28. „Istina je da se sva putovanja sada preispituju. Najudaljenija su ponovno razmotrena. To su granice, zar ne? Granica koja vas tjera da shvatite da ovdje sve prestaje i nešto drugo počinje. Starost čini da dosta sazrijevaš, lijepo je.“
Za iduću godinu su trenutno u planu tri apostolska putovanja: u Belgiju, Polineziju i Argentinu. Prvo u Belgiju je „sigurno“, kaže Franjo kojega su kralj Filip i kraljica Matilda pozvali u posjet na audijenciji 14. rujna. Ostala dva putovanja su „na čekanju“.
„Vidjet ćemo kako će stvari ići.“ Polineziju je Papa prvi put spomenuo, a ideju o posjetu domovini spominjao je u gotovo svim intervjuima danim u posljednjih godinu dana. Također ga je pozvao novi argentinski predsjednik Javier Milei u telefonskom razgovoru nakon pobjede na izborima.
Odgovarajući na pitanje o izrazima koje je za njega argentinski predsjednik koristio u prošlosti, Sveti Otac je rekao da se u predizbornoj kampanji stvari govore u šali. „Kažem pod navodnicima: govore se ozbiljno, ali to su prolazne stvari, stvari koje služe da privuku malo pažnje, ali koje onda nestaju same od sebe. Treba dobro razlikovati što političar govori u predizbornoj kampanji od onoga što će zapravo napraviti nakon toga, jer tada dolazi trenutak konkretnosti, odluka“, dodao je, piše Vatican News.