Nakon pročitanog priopćenja, svoj osvrt dali su predsjednik BK BiH vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić i potpredsjednik BK BiH mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj mons. Petar Palić.

„Najprije želim vam zahvaliti za vašu prisutnost i još više za vaše doprinose pozitivnim stvarima, pozitivnim događanjima u cijelome društvu i za vaš doprinos da ono, što mi kao Crkva nastojimo učiniti dobro, ovdje bude prisutno i u javnosti. Taj vaš doprinos je, ne samo važan, nego mi ga smatramo, također, i vrlo korisnim i zahvalni smo vam, zaista, za sve što u tom pravcu učinite, jer vas doživljavamo kao izravne prijatelje Božjih stvari i kao izravne suradnike u našemu naviještanju i činjenju dobra. Druga stvar koju bih za uvod htio samo malo još dodatno pojasniti je naš pohod koji ćemo početku mjeseca svibnja obaviti u Rimu, pohod Ad limina, kako se to u crkvenom klasičnom govoru kaže“, pojasnio je nadbiskup Vukšić pojašnjavajući da riječ „limina“ u latinskom jeziku znači „pragove“ te u tom „simboličkom značenju na pragove ili preko pragova apostola Petra i Pavla“.

„To je i običaj, i tradicija, ali i zakonska obaveza da svi biskupi svijeta svakih pet do deset godina pohode papu, izvijeste ga o stanju u vlastitoj biskupi ili na području Biskupske konferencije. Mi ove godine idemo svi kao Biskupska konferencija i redovito je to na razini Biskupskih konferencija. Dio toga pohoda je uvijek, osim posjeta papi i razgovora s njim, pohod različitim središnjim uredima Crkve, počevši od Državnog tajništva koje se bavi odnosima s pojedinim državama u svijetu do Odjela za nauk vjere, za odnose s biskupima, za odnose s redovnicima, za odnose sa vjernicima laicima, za informacije i jedan odjel također postoji kojeg ćemo posjetiti, za međureligijski dijalog, za ekumenizam i tako redom. Tih pet do šest dana, koliko se obično provede, budu vrlo radni, vrlo dinamični, doslovce bez ikakve pauze. Mi smo posljednji put kao biskupi u ovom obliku u Rimu bili 2015. godine. Dakle, prošlo je devet godina od našeg posljednjega posjeta. Prema tome, nije to nikakva izvanredna posjeta, nego se radi o redovitim, tradicijskim i zakonskim obavezama svih biskupa svijeta da pohode Svetu Stolicu, prije svega papu, a onda i sve druge nadležne urede“, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

„Druga stvar, koju bih također u obliku zahvale i u obliku preporuke htio ovdje iznijeti kao predsjednik Vijeća za medije, jest naš lijepi običaj da krajem mjeseca rujna svake godine, u posljednju nedjelju mjeseca rujna, imamo dan medija, dan medijskih djelatnika i na razini cijele naše Biskupske konferencije u svim župnim zajednicama. Toga dana se moli prije svega za vas koji djelujete u svijetu medija sa željom da sve ono što smo na početku kazali, da je vrlo važno i potrebno se još više razvija, još više napreduje i na taj dan onda predsjednik Vijeća za medije u jednoj od župa naših biskupija dođe predvoditi Misu. Mnogi od vas dođete, a vaše medijske kuće to proprate, neke televizijske kuće to izravno i prenose. Posljednja je to nedjelja mjeseca rujna pa ste dobrodošli preuzeti i prenositi misu. Prije svega je to molitva za vas koji djelujete u svijetu medija, ali i za medije općenito, da budu svi na izgradnju i na dobro cijeloga društva“, rekao nadbiskup Vukšić.

Biskup Palić je srdačno pozdravio medijske djelatnike i zahvalio za dolazak te kazao da mu je drago što redovito svoja zasjedanja imaju u sjedištima svojih biskupija. Podsjetio je da su u priopćenju sa zasjedanja mogli čuti da su biskupi saslušali izvješća o radu vijeća, komisija i drugih tijela Biskupske konferencije BiH. Dodao je da je, unatoč malenosti BK BiH, prisutan dinamizam pa zahvaljuju svima onima koji su uključeni u rad bilo kojega tijela BK BiH.

„Ono što je još u središtu Crkve je događaj Sinode o sinodalnosti na kojemu i mi kao Biskupska konferencija, ali u okviru Biskupske konferencije i svaka naša partikularna Crkva odnosno biskupija, sudjeluje. Očekuje nas u desetom mjesecu nastavak sinodskog zasjedanja i veliki Jubilej 2025. godine prema kojemu kao Crkva idemo. Pratit ćemo programe i nastojati se uključivati u programe koji su već ponuđeni ili koje će određena tijela ponuditi“, kazao je biskup Palić.

Na novinarsku primjedbu da cijele obitelji napuštaju Bosni i Hercegovinu, biskup Palić je podsjetio da je nedavno krstio sedmo dijete u jednoj obitelji što je i medijski popraćeno. „To je doista radost za biskupa, ali ne samo za biskupa nego i za Crkvu i za narod ovdje gdje smo. Sama Crkva nema posebne mehanizme zaustaviti taj proces osim osvijestiti samo društvo ili pridonijeti da društvo, kao što smo i rekli u priopćenju, stvara bolje uvjete da bi te obitelji doista mogle nastaviti ovdje živjeti. Tu ćemo se mi truditi, koliko je do nas, ali naravno ne ovisi samo o jednoj strani“, rekao je mons. Palić.

Na pitanje, hoće li uputiti poziv papi Franji da posjeti Bosnu i Hercegovinu odnosno Hercegovinu jer je već bio u Sarajevu, biskup Palić je odgovorio da u toj stvari treba postojati suglasje između Crkve i države te da treba voditi računa o zdravstvenom stanju Svetoga Oca i njegovim planovima.

Na pitanje, hoće li i u biskupijskim zajednicama u Bosni i Hercegovini svećenici trebati obnašati službu u više župa, nadbiskup Vukšić je odgovorio da već imaju takve situacije. „Za našu opću Crkvu to nije nikako novo iskustvo. Postoje dijelovi svijeta koji su slične krize doživjeli i žive slično kao mi danas. I crkveni zakoni predviđaju rješenja i za takve situacije. Recimo jedan svećenik, ako postoji više župa, pa upravlja sam s više župa, može biti župnik samo u jednom župi, a župni upravitelj u drugoj ili trećoj. Za biskupa je ista stvar. Biskup je mostarsko-duvanjski biskup, ali je apostolski upravitelj još jedne biskupije, kao što sam ja, vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Vojne biskupije“, kazao je nadbiskup Vukšić.

Zamoljen da kaže nekoliko rečenica o otvaranju pristupnog procesa BiH prema Europskoj uniji, nadbiskup Vukšić je rekao da biskupi bezuvjetno podržavaju te pristupne pregovore.

„Nama je osnovna vrjednota mir. Uvjereni smo da ti standardi, pravni, demokratski, svaki drugi, više nego li ikakvi drugi standardi, osiguravaju mir, ako ništa drugo. Vi ćete znati bolje nego mi, da je na tom području gdje takvi standardi vladaju, već 80 godina vlada stanje mira. Nekada ni ondje nije tako bilo. Ako će nam, a nadamo se da hoće, ovi integracijski procesi pomoći da zaživi mir, mi smo stvarno za to. Ali mi kao Crkva imamo još jedan razlog koji je specifično naš. Osim ove, hajdemo kazati, ovosvjetske koristi, mira, standarda, ekonomskog napretka, demokratizacije, društva, što su sve vrjednote koje su silno važne i koje mi kao ljudi podržavamo, kao svećenici mi imamo Isusovu zapovijed da treba ići po svemu svijetu i propovijedati Evanđelje. Naravno, kad sveti pisac to piše, on nije mogao ni zamisliti da će biti osnovana Europska unija, ali ona čini dio svijeta u kojega smo mi svi poslani. Prema tome, ne postoji dio svijeta, pa ni Europska unija, koji bi bio isključen iz onoga što je poslanje Crkve. Drugim riječima, u sve one ovo svjetske razloge, važne, potrebne, neophodne, postoji i ovaj specifično crkveni razlog evangelizacije. Mi smo poslani svima, uključujući i Europsku uniju. Prema tome, kao Crkva, kad podržavamo integracijske procese, ne gledamo samo na korist koju će to donijeti nama, nego i na korist koju mi donosimo tamo u obliku Isusove poruke i Evanđelja. Prema tome, to je dvosmjerna ulica“, kazao je nadbiskup Vukšić.