Budi dio naše mreže
Izbornik

Biskup Šaško otvorio Pučke misije u Župi sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu

Zagreb (IKA)

Zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško predslavio je u petak 18. ožujka svečanu misu kojom su započele Pučke misije u Župi sv. Antuna Padovanskoga na zagrebačkom Svetom Duhu.

Biskup Šaško je tijekom slavlja u službu misionara uveo salezijance don Damira Stojića, župnika Župe Duha Svetoga na Jarunu i don Mihovila Kurkuta, glavnog urednika izdavačke kuće Salesiana. Uvodeći u slavlje, biskup je istaknuo da su župne misije vrijeme „osluškivanja i molitve, učenja i produbljivanja istina vjere, razlučivanja i odlučivanja, obnavljanja i novih početaka, nadahnuća i obraćenja“.

Božji se plan odvija usprkos našim grijesima

U homiliji, osvrnuvši se na naviještena čitanja o Josipu Egipatskom i prispodobi o gospodaru vinograda i njegovom baštiniku (Post 37, 3 – 4. 12 – 13a. 17b – 28; Ps 105, 16 – 21; Mt 21, 33 – 43. 45 – 46) i aktualizirajući ih u kontekstu ratnih događanja u Ukrajini predslavitelj je napomenuo da su takve situacije poticaj na razmatranje žive Božje riječi. Primijetio je da je razlog zlostavljanja, prodaje i ubojstava opisanih u čitanjima odnos prema nekomu tko je najviše voljen – izabran.

„Izabranje će neki uvijek vidjeti kao pokušaj nadmoći nad drugima, kao nepravdu nanesenu drugima. Ali ono ima svoj izvor u ljubavi. Tako izabranost nije moguće živjeti istinski izvan logike ljubavi. A ljubav nikomu ništa ne oduzima“, naglasio je.

Mons. Šaško upozorio je na opasnost od svođenja ljubavi na količinu. „Za one koji zavide ostaje skrivena osobna ljubav koja živi od slobode srca. Tko živi takvu zavist i bolesnu ljubomoru ne stvara život i ne oslobađa. Ljubav se zamjenjuje određenim izražajima ljubavi, a darivatelj se zamjenjuje darom. Tko se istrgnuo iz zagrljaja ljubavi; tko nije slobodno prihvatio ljubav, ne može vidjeti koliko je ljubljen, nego uvijek gleda koliko su ljubljeni drugi. To susrećemo u prvome ubojstvu koje je počinio Kain; to susrećemo tijekom cijele ljudske povijesti. Zavist je stav osamljenoga čovjeka, odvojenoga od izvora života, otvarajući prostore umiranja i opravdavanja oduzimanja života drugima“, istaknuo je.

Kao važan kriterij za provjeru zrelosti duhovnoga života definirao je sposobnost radovanja uspjehu drugoga. Nasuprot tomu je „želja za posjedovanjem, imetkom, otimanjem. Ta opojenost zemaljskom moći i materijalnim bogatstvom izvorište je raznih krvavih zemaljskih berba, korijen svih zala, kako ga naziva apostol Pavao (usp. 1 Tim 6, 10).“

No, blagi i milosrdni Bog se ne predaje i ne odustaje, poručio je biskup Šaško. „Nakon izdaje i pobune, ponovno počinje djelovati u srcima ljudi.“ Isus tako ističe vrijednost kamena što su ga graditelji odbacili, ali je postao kamen zaglavni.

„Isus unosi evanđeosku novost i objavljuje da Bog svoju vječnost i svoju blizinu ne rasipa na osvetu. Trajna povijest ljubavi i izdaje između čovjeka i Boga ne zaključuje se neuspjehom nego novim životom u slici novoga vinograda. Odbijanje i odbacivanje Boga vodi u oduzimanje Božjega kraljevstva, u odricanje čovjeka od vlastite sreće. Kraljevstvo će biti dano narodu koji donosi njegove plodove“, kazao je predslavitelj.

„U tim riječima netko može čuti samo prijetnju, obvezu, ali one su pune nade, jer Božja povijest ne može biti zaustavljena ni izdajama, sumnjama, ni odbijanjem darova. Božji se plan odvija usprkos našim grijesima“, istaknuo je.

Biskup Šaško homiliju je zaključio izdvojivši iz prispodobe o vinogradu tri vidika. Prvo, kad se spominju vinograd i vino „obično se radi o bliskoj, zaručničkoj povezanosti Boga i ljudi“, no, ipak Božji puti i misli nisu ljudski.

Drugi vidik je Božja brižnost, trajna i gorljiva skrb. Ta ljubav se očitovala u stvaranju svijeta i čovjeka i njegovom otkupljenju žrtvom Sina Božjega. Ali, za spasenje Bog treba ljudsku slobodu jer „ljubav postoji samo kao slobodna“.

Treće, domaćin želi podijeliti s drugima radost rasta i plodova vinograda. „Vinograd samo za njega, bez drugih, nema smisla. Znamo dobro da radost i sebičnost ne idu zajedno; isključuju se. Radost se rađa iz prepoznavanja dara. Raditi u vinogradu, iskusiti radost i ljubav, biti pozvan u život nije pravo, nego dar, znak povjerenja. I nismo gospodari, nego suradnici“, zaključio je.

Nakon homilije, predsjedatelj je blagoslovio misionare te križeve koje im je predao kao znak zajedništva i posebnog poslanja.

Domaći župnik fra Roko Bedalov na kraju mise zahvalio je mons. Šašku na predsjedanju slavljem te don Damiru i don Mihovilu na odazivu za vođenje misija. Također je podsjetio na prijašnje pučke misije održane u Župi sv. Antuna, od kojih su posljednje bile prije 44 godine kada su se misionarima, također salezijancima, pridružili o. Ante Gabrić i sv. Majka Tereza.

Uz oca biskupa, misionare i župnika, misu su suslavili ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić, gvardijan Samostana Svetoga Duha fra Tomislav Glavnik, ekonom Križevačke eparhije o. Danijel Hranilović i umirovljeni svećenik vlč. Mile Miljko. Posluživao je đakon fra Franjo Čolakovac.

Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor „Tomislav Talan“ pod ravnanjem Matea Narančića uz orguljsku pratnju mo. Milana Hibšera.

Prvo desetljeće u životu samostana

Kako se župne misije održavaju u okviru proslave 100. obljetnice dolaska franjevaca konventualaca na Sveti Duh i 90. obljetnice osnutka župe, gvardijan Tomislav Glavnik je nakon mise ukratko predstavio prvo desetljeće u životu svetoduškog samostana. Tako će svakoga dana misija biti predstavljeno po jedno desetljeće tj. u 10 dana svih 100 godina od dolaska fratara na Sveti Duh.

Fra Tomislav je podsjetio kako je izgledao svetoduški brijeg prije 100 godina. Oko kapele Svetoga Duha bilo je groblje, a brežuljak je bio prekriven vinogradima i voćnjacima. Po dolasku, fratri su izmijenili njegovu vizuru, sagradivši uz kapelu samostan koji je 4. listopada 1922. blagoslovio zagrebački nadbiskup Antun Bauer, te počevši gradnju nove crkve sv. Antuna (1931.).

Bog čovjeka ne treba, stvorio ga je iz ljubavi

Potom je uvodno izlaganje održao don Damir Stojić. Osvrnuo se na starozavjetni odlomak o Izaijinom pozivu – izabranju (Iz 6, 1 – 3). Zasebno je protumačio svaku rečenicu, a tumačenje je potkrijepio primjerima iz vlastitoga životnog iskustva.

Istaknuo je da Bog ima vlast, raskošan je, dostojan klanjanja, svet (heb. kadoš – potpuno drugačiji), svemoguć, ali ujedno i Otac pun ljubavi. Upravo je iz ljubavi, a ne iz potrebe stvorio čovjeka, zaključio je don Damir.


Misionari će svakoga dana Pučkih misija naizmjence predslaviti misu u 19 sati. Svake večeri uputit će prigodnu korizmenu homiliju s nagovorom i poticajem za produbljivanje osobne vjere. U nedjelju 20. ožujka, predslavit će sve mise; u 7:30, 9, 10:30, 12 i 19 sati.

Također će svakoga dana održati susret s nekim od vjerničkih krugova u župi.

Na svetkovinu sv. Josipa, u subotu, susret za muškarce i muževe održat će don Mihovil. Ranije istoga dana, bit će održan susret s prvopričesnicima i njihovim roditeljima.

Pučke misije bit će zaključene u nedjelju 27. ožujka svečanom misom koju će s početkom u 10:30 predslaviti ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca o. Miljenko Hontić.