Na početku konferencije predsjednik Odbora HBK za za sredstva društvenih komunikacija mons. Gorski izvijestio je o temama o kojima je bilo riječi na zasjedanju koje je počelo u utorak 18. travnja, „koje su važne za život Crkve u Hrvatskoj“.

Među ostalim, biskupima je predstavljen dokument Dikasterija za laike, obitelj i život Katekumenski itinerarij za bračni život − pastoralne smjernice za mjesnu Crkvu napisan po želji pape Franje. Riječ je o smjernicama po kojima bi svaka biskupija trebala izraditi svoj pravilnik i razviti svoje metode za bolju pripremu zaručnika za sklapanje ženidbe, kao i za praćenje mladih supružnika da imaju pomoć u življenju u braku po evanđeoskim načelima i potporu u poteškoćama s kojima se pritom susreću. Brak je ustanova presudna za ljudski rod i Crkvu i o njoj treba dublje razmišljati, dodao je biskup Gorski.

Na dnevnom redu bila je i rasprava o zaštiti maloljetnika i ranjivih osoba i usklađivanju rada odgovarajućih biskupijskih povjerenstava. Biskupi se u tom procesu koji se razvija pokušavaju prilagoditi smjernicama koje donosi Sveta Stolica.

Mons. Gorski podsjetio je da su biskupi prvoga dana zasjedanja sudjelovali na akademiji u povodu završetka proslave 25. obljetnice početka emitiranja programa Hrvatskoga katoličkog radija (HKR) te 30. obljetnice ustanovljenja Informativne katoličke agencije (IKA).

Također, biskupi su razgovarali o Centru HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve i o načinu implementacije socijalnog nauka Crkve u življenje vjernika.

Dvadeset godina se u organizaciji Hrvatskog biblijskog društva radilo na novom ekumenskom prijevodu Biblije na hrvatski standardni jezik, podsjetio je mons. Gorski. Dodao je da je prijevod završen, a potrebno je još napraviti lekturu, korekturu i opremiti tekst komentarima.

U suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja izrađeni su kurikuli Katoličkog vjeronauka za djecu s teškoćama u razvoju koje boluju od autizma te za trogodišnje srednje škole. Kako su oba kurikula prošla javnu raspravu, biskupi su ih na zasjedanju odobrili te mogu ući u uporabu.

Biskup je napomenuo i da je na višestruke molbe hrvatskih branitelja i njihovih obitelji raspravljano na koje im načine više pomoći. „Osim liječničke skrbi i psihološke pomoći vidimo da im je potrebna i duhovna pomoć. Razmišljali smo o tomu – nisu doneseni konačni zaključci, ali smo na putu da donesemo neke odredbe“, zaključio je.

Predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj, predsjednik Odbora HBK za bračna i obiteljska savjetovališta i predsjednik Povjerenstva HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba mons. Uzinić potom je predstavio teme vezane uz rad tijela biskupske konferencije kojima je na čelu.

Istaknuo je da su održana dva važna skupa: kolokvij „Ljubavlju vođeni“ za djelatnike u pastoralu priprave za brak i praćenja u prvim godinama bračnog života te Nacionalni studijski dani za djelatnike u obiteljskom pastoralu i pastoralu osoba s invaliditetom koji su se održali u ožujku u Lječilištu Topusko.

Nadbiskup Uzinić naveo je zaključke tih studijskih dana: „usvojiti ispravnu terminologiju kad se govori o osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima te krenuti od ispravnih postavki kako ih razrađuje teologija invaliditeta u svrhu uključivanja osoba s invaliditetom u pastoral župnih zajednica; pronaći osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama, saznati o kojim se vrstama oštećenja radi i kako im možemo pomoći da se aktivno uključe u život župne zajednice; upoznati se s osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima, tražiti načine potpore kako bismo zajedno s njima mogli planirati poboljšanje intervencije u cilju njihovog cjelovitijeg uključivanja u župne zajednice i sudjelovanja u poslanju Crkve; povezati i koordinirati različite pastoralne sustave oslanjajući se na postojeće primjere dobre prakse, razmjenu iskustava uz uključivanje udruga, zajednica i zaklada čije djelovanje također valja koordinirati na biskupijskoj i nacionalnoj razini“.

Važna točka, osobito za biskupe, bio je i razgovor o imenovanju kompetentnih povjerenika i osnivanju povjerenstva u biskupijama u kojima ih još nema te provođenju izobrazbe pastoralnih djelatnika i suradnika, posebice župnih animatora za rad s osobama s invaliditetom.

Na zasjedanju je odlučeno da će se 11. Kolokvij Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju i Vijeća HBK za kler, u suradnji s Vijećem HBK za život i obitelj, Vijećem HBK za laike, i Pododborom za osobe s invaliditetom baviti upravo tom temom u ožujku 2024. da bi sami svećenici mogli „proširiti prostore svojih župnih zajednica i u njih uključiti osobe s invaliditetom“.

Nadbiskup je istaknuo i ulogu nedavno osnovanog Odbora HBK za bračna i obiteljska savjetovališta. Dodao je da biskupijska obiteljska i bračna savjetovališta imaju sve više posla, osobito zbog posljedica pandemije koronavirusne bolesti.

„Stoga smo istaknuli potrebu ulaganja u stručni kadar, održavanja i unaprjeđivanja kvalitete rada i usklađivanje s civilnim propisima i crkvenim normama crkvenih bračnih i obiteljskih savjetovališta u našim biskupijama.“

Također je napomenuo da će sljedeće godine biti pokrenut poslijediplomski specijalistički studij propedeutike, psihoterapije i teoterapije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Mons. Uzinić se zatim osvrnuo na temu zaštite maloljetnika i ranjivih osoba u Crkvi.

Među ostalim, izvijestio je da se radi na novim smjernicama za zaštitu maloljetnika i ranjivih odraslih osoba koje prije usvajanja još treba doraditi. Također je napomenuo da će na mrežnoj stranici HBK uskoro biti dostupni novi dokumenti Svete Stolice o toj temi među ostalim relevantnim dokumentima.

Biskupi su nastavno na tu temu potaknuti da u svojim biskupijama u suradnji s Centrom za promicanje dobrobiti ranjivih osoba pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu organiziraju edukaciju za svećenike i druge djelatnike u biskupijama, za vjeroučitelje i sve druge koji su na bilo koji način uključeni u pastoral i poslanje Crkve.

Nadbiskup Uzinić najavio je da Povjerenstvo za 20. studenoga 2023. planira stručni skup kojemu je cilj edukacija onih koji su više uključeni u tu temu. Zamišljen je kao potpora metropolijskim uredima, biskupijskim povjerenicima i članovima Povjerenstva HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba.

Biskupi su na zasjedanju upoznati i s „Mrežom za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba srednje i istočne Europe“ i povjerenstvom „Memorare“ koje ima mandat Svetog Oca da pomaže, prati i potiče učinkovitu zaštitu djece u cijeloj Crkvi.

Govoreći o problematici zlostavljanja u Crkvi, mons. Uzinić istaknuo je da su je biskupi svjesni. „Nismo još dovoljno sposobni reći koliko toga ima u Crkvi. Postoji želja da Povjerenstvo barem zasad pokuša utvrditi, prema saznanjima biskupa koji će s Povjerenstvom surađivati, točne podatke o tomu koliko se u Hrvatskoj dogodilo slučajeva, barem u posljednjih trideset godina, koliko je bilo pokrenuto istraga, kakvi su bili rezultati tih istraga. Želimo da Povjerenstvo dobije podatke koje mi zasad nemamo i da možemo na nekoj idućoj konferenciji izići s tim spoznajama koje smo dobili. Postoji dojam da je toga mnogo više negoli što se može zaključiti iz razgovora koje mi biskupi imamo između sebe na tomu planu“, rekao je.

„No, svjesni smo da ih ima. Vjerojatno se dogodilo da neki nisu bili tretirani na adekvatan način. Izražavam žaljenje uime svih nas“, dodao je napomenuvši da se ipak radi o velikoj manjini svećenika.

„Svaka žrtva nam je na prvom mjestu i moramo se potruditi slušati svaku žrtvu i učiniti sve što možemo da bismo svakoj žrtvi pomogli. Traume koje proizlaze i iz onih saznanja koje imam iz razgovora koje sam osobno proveo su doista tragične. To su razrušeni cijeli životi, pa i cijele obitelji. No, ne možemo pritom zanemariti činjenicu da stotine i stotine svećenika vjerno i savjesno svakog dana iz ljubavi rade svoj posao i služe dajući se. Ne bi bilo dobro da zbog pojedinaca, a radi se doista o pojedincima, ne primijetimo onaj veliki trud i ljubav kojom mnogi svećenici djeluju u svome poslanju kojemu su dali svoj život i na koji ih je Bog pozvao. Naš je cilj i nakana u budućnosti je učiniti što je moguće više da se ne dogode novi slučajevi, ali ako se koji dogodi da se on doista tretira na pravi način da bi se poslala prava poruka, kako žrtvi tako i mogućim zlostavljačima, ali i cijeloj javnosti“, poručio je nadbiskup Uzinić.

Pročelnik Centra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve mons. Baloban najavio je proslavu 25. obljetnice osnutka Centra koji je ustanovljen 5. ožujka 1998. Obljetnica će biti proslavljena simpozijem „Promicanje i oživotvorenje socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj“ 23. i 24. studenog. Prvog dana bit će održana i svečana akademija.

Simpozij je „pogled unaprijed“ koji podrazumijeva „što se može na temelju bogatog sadržaja socijalnog učenja Katoličke Crkve činiti, predložiti unutar crkvenoga i društvenoga života u Hrvatskoj“, rekao je mons. Baloban.

Upravno vijeće Centra predložilo je da se u svakoj biskupiji imenuju povjerenici za socijalni nauk Crkve. Preko povjerenika želi se kapilarno, koliko će to biti moguće, implementirati socijalni nauk Crkve na niže razine.

Predloženo je i da se pri HBK imenuje osoba odgovorna za promicanje zaštite okoliša, koja bi djelovala povezana s Centrom.

Mons. Baloban najavio je da će u svibnju biti objavljen Zbornik 6. Hrvatskog socijalnog tjedna –  demografija, iseljavanje, migracije“ čije je predstavljanje planirano u lipnju.

Također je objavio da će tema Vjeronaučne olimpijade iduće školske godine biti socijalni nauk Crkve, a Centar će pripremiti materijale za natjecanje.