Organizator simpozija je Katolički bogoslovni fakultet sveučilišta u Zagrebu, a suorganizatori su Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića i Kršćanska sadašnjost.

Na početku znanstvenog simpozija, nakon molitve, okupljenima je pismo pozdrava nadbiskupa Dražena Kutleše pročitao kapucinski bogoslov Dario Tolić. Nadbiskup Kutleša zbog obveze sudjelovanja na zasjedanju Biskupske sinode u Rimu nije u mogućnosti sudjelovati na simpoziju.

“S istinskom radošću i osjećajima blizine, zahvaljujem vam na ovoj inicijativi koja čuva spomen na život i djelo jednoga od naših najvećih teologa XX. stoljeća”, kaže se, među ostalim, u pozdravnom govoru nadbiskupa Kutleše.

Teško je sažeti i u jednome pozdravnom govoru izreći sve odlike i vrline, rad i djelovanje Tomislava Janka Šagi-Bunića, svećenika i poniznog redovnika (franjevca kapucina), koji je ostvarivao svoje ovozemaljsko poslanje na različite načine i kroz mnoge talente koje mu je Gospodin povjerio, a on ih vrijedno i odgovorno oplodio u znanstvenome radu profesora-teologa i samozatajnom služenju Bogu i braći ljudima. Izrastao na njivi vjere hrvatskoga naroda, živio je i djelovao u vremenima kada je kukolj ovoga svijeta, puštajući svoje korijenje i zarastajući tom njivom, bio prijetnja da je učini neplodnom. No, zahvaljujući odanosti Božjemu duhu, čvrstom uporištu vjere i vrijednim rukama koje su neumorno plijevile – poput ruku Tomislava Janka Šagi- Bunića – mi i danas na toj istoj njivi ubiremo bogate plodove duhovne baštine. Jednostavno, svojim vrijednim radom, promišljanjima, znanstvenim doprinosima i svjedočenjem – usmjeravao je intelektualni i pastoralni život Crkve u prijelomnim vremenima koncilske obnove u socijalističkom društvu kojim je dominirao komunistički ateizam i agresivna ateizacija.

Njegov život i rad u takvim okolnostima jesu svjedočanstvo da čovjek u svim vremenima i uvjetima, otkrivajući svoje krsno poslanje, može postati i biti – “locus theologicus” – prostor Božje prisutnosti i djelovanja u Crkvi i svijetu. Skroman i malen u svome redovničkom pozivu, gradio je neumornim radom veličinu jednoga teologa koji je u središte svoga teološkog znanstvenog istraživanja stavio najvažniju osobu – osobu Isus Krista.

Zahvaljujući Bogu za život i djelo koje je u osobi Tomislava Janka Šagi-Bunića darovano Crkvi, ovom Simpoziju želim i usrdno molim da sva promišljanja, predavanja, rasprave i znanstveni doprinosi urode novim plodovima i pogledima usmjerenima prema budućem vremenu koje nam Gospodin daje na raspolaganje. Svima vama koji sudjelujete u radu ovog Međunarodnog znanstveno-teološkog simpozija, dajući podršku i ohrabrenje, želim uspjeh u intelektualnom i duhovnom napretku te udjeljujem svoj pastirski blagoslov!, poručio je nadbiskup Kutleša.

Nakon pozdravnog govora nadbiskupa Kutleše, okupljene je pozdravio i dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Josip Šimunović. Dekan KBF-a, između ostalog, naglasio je da je prof. dr. sc. Tomislav Janko-Šagi Bunić “osoba koja je ostavila vidljivi trag na hrvatskome tlu 20. stoljeća. Njegova veličina i širina kao svećenika, redovnika, teologa i znanstvenika, vjerujem da će doći do izražaja i u promišljanjima predavačica i predavača na ovom međunarodnom znanstvenom simpoziju. Kao veliki poznavatelj starokršćanske književnosti i literature, a onda i Drugog vatikanskog koncila, znalački je tumačio upravo Drugi vatikanski koncil, citiram: koji ne predstavlja nikakvu pogubnu novotariju kojom se ruši sveta baština vjere, nego da je to upravo ona baština za koju su se borili i umirali, koju su rasvjetljavali i učvršćivali oci Crkve”.

Okupljenima se obratio i direktor Kršćanske sadašnjosti dr. Stjepan Brebrić. Govoreći o prof. dr. sc. Tomislavu Janku-Šagiju Buniću, istaknuo je kako je “njegova teologija bila posebno aktualna i zanimljiva njegovim suvremenicima jer je hrabro čitao znakove vremena. Nije oklijevao čitati znakove vremena teologijom koja je bila kritika društvene, crkvene, kršćanske prakse, ali koja se nije plašila profetizma”.

Biskup pulski i porečki u miru, mons. Ivan Milovan progovorio je o uspomenama na patra Šagi-Bunića iz svojih studentskih i mladomisničkih dana. Mons. Milovan istaknuo je da je bila čast slušati ga kao profesora i upoznati ga. “Uz njega je često bilo kao da snivamo. Kako se govorilo nakon njegove smrti, bio je teolog ne samo radom nego i životom. Odgajao je i ohrabrivao mlade studente teologije, s njima je diskutirao, dao im je do znanja da je na njihovoj strani. Studenti su ga voljeli jer je u svojim predavanjima spajao neposrednu ljudskost s dubokoumnim dosezima. Išli su ga zato slušati i kao nedjeljnog propovjednika u zagrebačkoj katedrali”, rekao je mons. Milovan.

Prof. dr. sc. Anto Barišić istaknuo je riječi donedavnog zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića koji je na obljetnicu smrti fra Tomislava Janka Šagi-Bunića rekao u svome pozdravnom govoru da je “baština koja je ostala iza Šagi-Bunića baština koja obvezuje. Doista, razdoblje nakon Drugog vatikanskog koncila i pokoncilska povijest Katoličke crkve u Hrvatskoj, ali i šire u drugoj polovici 20. stoljeća u granicama ondašnje državne tvorevine jest razdoblje koje je nezamislivo bez nekoliko važnih imena iz područja hrvatske teologije, povijesti i kulture, a jedno od tih imena je i ime Tomislava Janka-Šagi Bunića. Sva postkoncilska gibanja crkve u Hrvatskoj, koncilska traženja, izazovi, ponekad trvenja i nesporazumi koje je Koncil donio u svijetu i Hrvatskoj, na ovaj ili onaj način, u većoj ili manjoj mjeri ogledaju se u pisanoj ostavštini Tomislava Janka-Šagi Bunića, njegovih pothvata i inicijativa”.