Na početku rektor Matošević podsjetio je na značaj bistričkog Svetišta. Rekao je da su se najveća vjerska okupljanja u novijoj hrvatskoj povijesti dogodila upravo ondje. Spomenuo je Marijanski kongres, Euharistijski kongres te beatifikaciju kardinala Alojzija Stepinca. „Svi ti događaji, ali i svetište kao jedna duhovna oaza za vjernike sjeverne i zapadne Hrvatske, učinili su Mariju Bistricu važnom“, rekao je.

Velika hodočašća u Mariju Bistricu traju od kraja 17. stoljeća kada su se počela događati mnoga milosna uslišanja. Kip Majke Božje Bistričke postavljen je na glavni oltar 1684. godine. Hrvatski sabor je 1715. godine dao podignuti novi veliki zavjetni oltar te je odobrio pobožnost hrvatskog naroda prema Majci Božjoj Bistričkoj čime je crkva postala nacionalno svetište. To su potvrdili hrvatski biskupi koji su ga u studenomu 1971. godine proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.

Zagrebački nadbiskup Antun Bauer i nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac okrunili su kip Majke Božje s Djetetom Isusom 8. srpnja 1935. Tako je tom prilikom Majka Božja Bistrička okrunjena kao Kraljica Hrvata.

Rektor Matošević podsjetio je na ulogu koju je bl. Alojzije imao u promociji Svetišta. Kao zagrebački nadbiskup, vizionarski ga je krenuo uređivati. Tako su, između ostaloga, njegovim zalaganjem postavljene prve četiri postaje na Kalvariji, ali je tada dovršetak projekta onemogućio Drugi svjetski rat. Osim materijalne obnove, Stepinac je bio pravi bistrički hodočasnik – romar. Svake godine je pješice sa Zagrepčanima dolazio u Mariju Bistricu, istaknuo je.

Zatim je najavio i samu svetkovinu Majke Božje Bistričke koja se slavi 13. srpnja. U predvečerje svetkovine, u ponedjeljak 12. srpnja, održat će se procesija od Crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca do Vinskog Vrha s početkom u 20:30. Procesiju s gorućim svijećama pratit će pjesma, limena glazba, molitva i razmatranja. U 21:30 u kapeli na Vinskom Vrhu bit će slavljena prva misa svetkovine koju će predslaviti sveučilišni kapelan vlč. Odilon Singbo.

Preč. Matošević objasnio je zašto se hodočasti iz Marije Bistrice na Vinski Vrh. Naime, ondje se prvotno nalazio kip Majke Božje Bistričke. Međutim, zbog turske opasnosti, krajem 15. stoljeća sklonjen je u Mariju Bistricu gdje se otada trajno čuva. Stoga se kapela na Vinskom Vrhu naziva prasvetištem.

U utorak mise će u bistirčkom Svetištu biti slavljene u 7:30, 9, 11 i 18 sati. Središnju euharistiju u 11 sati predslavit će zlatomisnik zagrebački kanonik mons. Zvonimir Sekelj.

Nakon najave proslave, rektor se osvrnuo i na trenutnu situaciju u svetištu s obzirom na prošlogodišnje nepogode i pošast. S obzirom na pandemiju koronavirusne bolesti, rekao je da je sretna okolnost što se u sklopu Svetišta nalazi i Crkva na otvorenom te su se redovito mogle slaviti hodočasničke mise. Ipak, kako je primijetio, posljednjih tjedana broj hodočasnika raste u odnosu na proteklu godinu. Kao primjere izdvojio je 332. hodočašće Varaždinske biskupije i 130. hodočašće zagrebačkih župa Gračani, Remete i Bešići. Također je istaknuo da među hodočasnicima dolaze čitave obitelji – članovi svih generacija, a česta su i mala obiteljska hodočašća.

Crkveni objekti u župi oštećeni su u prošlogodišnjim potresima. Sredstvima Ministarstva kulture i medija te Europskog fonda solidarnosti uskoro će započeti realizacija tri projekta: obnova bistričke bazilike, kapelice sv. Marije Magdalene i župne crkve sv. Andrije na Lazu Bistričkom.

Osim toga, gotova je i projektna dokumentacija za obnovu gospodarskih zgrada u sklopu Svetišta koje su prošle godine stradale u požaru. Radovi će započeti nakon proslave svetkovine, a ti će se prostori prilagoditi za potrebe hodočasnika, najavio je rektor Matošević.