Na početku emisije vlč. Novak je iznio kratki presjek trodnevnog zasjedanja. „Ovo 63 plenarno zasjedanje sabora Hrvatske biskupska konferencija trajalo je tri dana, utorak, srijeda i četvrtak. Danas je objedom zasjedanje završeno i pred nama je i Hrvatski socijalni tjedan na kojemu će se na neki način nastaviti zajedništvo, sudjelovanje naših biskupa“, rekao je generalni tajnik. Zasjedanje je započelo u utorak ujutro u 9 sati molitvom i možemo reći da su biskupi uz redovito molitvu kojom inače započinju zasjedanje ovaj puta izmolili i molitvu za Sinodu i na taj način i službeno na razini biskupska konferencija ušli u taj sinodalni hod.

Na zasjedanju je kao i obično na svim zasjedanjima u prvome dijelu sudjelovao i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj. Osim njega kao izaslanik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine bio je kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup i prvi puta kao gost sudjelovao je i novi subotički biskup mons. Slavko Večerin i novoimenovani biskup, dosadašnji ravnatelj Hrvatske katoličke mreže i Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina.

Što se tiče samog zasjedanja i dnevnog reda u sklopu ovog zasjedanje biskupi su govorili o sinodalnom hodu Biskupske sinode „Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje“ koje je započelo u mjesnim Crkvama diljem svijeta prošle nedjelje. Zatim je bila tema Godina Amoris laetitia. Također je usvojen pravilnik Hrvatske biskupske konferencije koji do sada bio u eksperimentalnoj razdoblju i sada je potvrđen. Jedna od tema, rekao je vlč. Novak, bila je vezana uz dokument „Biskup i jedinstvo kršćana: ekumenski vademekum“, dokument koji je u hrvatskom prijevodu objavljen prije nekoliko dana pa su biskupi obradili i pitanje aktualnosti ekumenizma i raspoloživosti, otvorenosti za taj put na koji nas poziva i sveopća Crkva.

Teme zasjedanja su bila i dva nacionalna susreta: susret hrvatske katoličke mladeži, koji je odgođen zbog epidemije, te susret katoličkih obitelji. Generalni tajnik najprije je podsjetio da je potvrđen termin Nacionalnog susreta katoličkih obitelji koji će se održati u Ludbregu 21. i 22. svibnja iduće godine. Sâm način odvijanja i održavanja tog programa kao i Nacionalnog susreta hrvatske katoličke mladeži sigurno će ovisiti o aktualnim mogućnostima s obzirom na vrijeme u kojemu živimo, u pandemiji. Svi vjerujemo i nadamo se da nas to više neće ograničavati.

Što se tiče susreta Hrvatske katoličke mladeži nažalost i zbog posljedica potresa Zagreb nije u mogućnosti ugostiti taj nacionalni događaj pa je predloženo i prihvaćeno da to bude u Bjelovaru u rujnu 2022. godine točnije 17. rujna. Opet s obzirom na aktualnu situaciju odlučeno je to traje ovaj puta samo jedan dan radi lakše organizacije napose što se tiče noćenja jer to za obzirom na epidemiološke mjere bi mogli puno otežati ali čini se i to su biskupi bili suglasni, da je važno da taj kontinuitet susreta hrvatske katoličke mladeži postoji u obliku kojem će to biti moguće, a pripreme, kao što je i najavio predsjednik Odbora za mlade mons. Tomislav Rogić, već će sada nakon prvog sastanka tog odbora intenzivno krenuti s prijedlogom programa i rasporeda susreta. Vjerujem da će se mladi na taj susret odazvati i da su ovu vijest radosno iščekivali jer poznata su uvijek vrlo pozitivna iskustva mladih sa takvih susreta gdje se oni obogaćuju, susreću i međusobno podržavaju, rekao je generalni tajnik vlč. Krunoslav Novak gostujući u emisiji Aktualno Hrvatskoga katoličkog radija.

Zatim je o sinodalnom putu Sinode o sinodalnosti govorio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić primijetivši na početku kako Sinoda koja je u Vatikanu otvorena 10. listopada, a u partikularnim Crkvama 17. listopada predstavlja novost jer će se odvijati po novim pravilima. Samoj biskupskoj sinodi koja će se održati 2023. u Vatikanu prethodi dvogodišnja priprava u kojoj se kreće od baze, dakle partikularnih Crkava. Nakon Biskupske sinode 2023. u Vatikanu uslijedit će etapa provedbe, koja će ponovno uključiti partikularne Crkve. Nadbiskup Puljić u razgovoru je pojasnio kako je sinoda institucija koju je osnovao papa Pavao VI. nakon Drugog vatikanskog sabora sa željom da se podrži i širi taj koncilski duh. Održano je 28 sinoda od 1965. naovamo, do 2018., i većinu – njih 21 – održao je papa Ivan Pavao II.

Primijetio je kako je u Crkvi već neko vrijeme postojala svijest o potrebi da se promijeni način održavanja sinode koja se u svojim metodama i procedurama uvijek može usavršavati, a u to se odlučio upustiti papa Franjo. Nadbiskup Puljić je to usporedio s događajem Drugoga vatikanskog koncila kojeg je sazvao papa Ivan XXIII. kad je bio u već poodmakloj dobi što je kod nekih izazvalo čuđenje, pa i strah jer je od prethodnoga, Prvog vatikanskog koncila prošlo gotovo stotinu godina.

U sinodalnom hodu odnosno u načinu održavanja sinode došlo je do promjene, 28 do sada održanih sinoda imale su svoj uhodani ritam i teme, obrađivane su i opće i sveopće i parcijalne teme ali ovog puta je Papa baš htio održati sinodu o sinodalnosti. Sinoda je grčka riječ i znači „ići zajedno“. Kad je papa Franjo obilježavao 50. obljetnicu održavanja sinode izrazio je želju da vjernici laici, biskupi i pastiri i biskup Rima idu zajedno i ta njegova želja zapravo intonira ovo što se sada događa. To je 2015. najavio ali je u međuvremenu zadužio Generalno tajništvo da razmotri kako biskupima pomoći da se ta sinodalnost počne ostvarivati i u tom kontekstu pripremljeni su i neki dokumenti, među kojima je i Vademekum koji je predstavljen na zasjedanju HBK i može se naći na mrežnim stranicama Hrvatske biskupske konferencije posvećenoj sinodi o sinodalnosti.

Taj dokument o sinodalnosti nadbiskup Puljić smatra važnim jer, kako je rekao, „ide u sve pore crkvenog života. Papa je time nas biskupe zadužio da tu sinodalnost, ako smijem tako reći, prakticiramo ove dvije godine, ove godine na biskupijskoj i nacionalnoj razini, a iduće godine na kontinentalnoj razini“. Sve zaključke s radova na biskupijskoj i nacionalnoj razini prikupit će biskupska konferencija te poslati Tajništvu Sinode, a na temelju tih materijala bit će sastavljen radni dokument koji će biti predmetom rasprave na kontinentalnoj razini, objasnio je nadbiskup Puljić podsjetivši kako su u novije vrijeme održane biskupijske sinode u Zagrebačkoj nadbiskupiji, Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji i Vrhbosanskoj nadbiskupiji te u Splitu 70.-ih godina prošlog stoljeća, nakon Drugog vatikanskog sabora.

U sinodalni su put su uključeni i oni koji nisu članovi Crkve koji mogu dati svoje mišljenje i pomoći Crkvi dati novo lice ovome svijetu. To je Papina želja, Crkva je poslana u svijet i ona mora imati osjećaj za one s kojima ona živi u svijetu te nitko dakle nije isključen, rekao je nadbiskup Puljić.

Na novinarsko pitanje treba li strepiti da bi se moglo dogoditi ono što se dogodilo s Njemačkom, da se ide čak tumačiti nauk Katoličke crkve kako odgovara, kad je toliko slobode za razmišljanje. Zato je Papa, odgovorio je nadbiskup Puljić, na samo početku rekao kako sinodalni hod nije parlament, nego događaj u kojem je glavni akter Duh Sveti. Sinodalni hod tjera nas sve, i vjernike i pastire i sve one s kojima živimo, da se jedni s drugima susrećemo, da razgovaramo, ali i da razgovaramo s Onim koji nas je nadahnuo da razgovaramo, da otvorimo svoja srca prema Njemu i to je smisao sinodalnog hoda. U protivnom može se dogoditi opasnost da sve svedemo na ovu ovozemaljsku stvarnost gdje bi se dogovarali da Crkva bude ovakva ili onakva. To ne ide tako, Crkva je Božje djelo, Crkva je djelo Duha Svetoga i mi kao vjernici, kao oni koji su u Crkvi milošću Božjom, a ne našom zaslugom moramo imati uvijek tu antenu otvorenu prema Duhu i onda se ne trebamo bojati ovih koje spominjete i da bi se takvo nešto moglo dogoditi. Važno je da idemo zajedno, da surađujemo i mogu reći da je tu Papa humanistički snažno naglasio to da moramo postati stručnjaci susreta i stručnjaci razgovora i taj sinodalni hod tjera Crkvu, tjera sve nas vjernike koji smo u Crkvi da budemo blizu jedni drugima, jer Bog je Bog blizine, Bog nas nije nikad ostavio. On je uvijek tu i kad smo mu leđa okrenuli on je kraj nas i što smo bliže jedni drugima možemo osjetiti njegovu blizinu, rekao je nadbiskup Puljić.

Jedna od tema razgovora u emisiji bila je i Godina obitelji Amoris laetitia, posebno osobe koje žive u neredovitim situacijama, te dokument koji je u pripremi, a vezan je uz temu obitelji.

O tim neregularnim situacijama, primijetio je nadbiskup Puljić, već je govorio Ivan Pavao II. u svojoj pobudnici Familiaris consortio u kojoj poručuje osobama koje žive u takvim prilikama da nisu otpisane ako su doživjele brodolom i ne mogu se osloboditi obveza da služe kraljevstvu Božjem. One ne mogu za stol Gospodnji kad su u takvoj situaciji, ali ne smiju se osloboditi odgovornosti da svoju djecu odgajaju kršćanski, ne smiju se osloboditi odgovornosti da u župi aktivno sudjeluju i, što je možda najvažnije, njihova subraća, njihovi sumještani, vjernici iz njihova okruženja ne smiju ih prekrižiti što se nažalost događa i što je realnost, rekao je nadbiskup Puljić dodavši da ni osobe koje žive u takvim situacijama ne bi smjele okretati leđa Crkvi jer je takvim osobama ona još potrebnija. Te osobe ne mogu pristupati pričesti jer su u takvoj situaciji, ali mogu se moliti, mogu se angažirati u Caritasu, mogu nešto pozitivno činiti, rekao je nadbiskup Puljić.

Papa stavlja na srce biskupima i svima onima koji se brinu za obitelj da budu blizu takvim ljudima, da im pomažu i razlučuju jer možda ima slučajeva gdje se ta situacija može i riješiti ako se tome posveti malo vremena i ako se prouči stvar. Papa u dokumentu Amoris laetitia, primijetio je predsjednik HBK, poziva pastire da prate i razlučuju, te pomažu osobama koje žive u neredovitim situacijama da razlučuju svoju situaciju, a s druge potiče osobe koje žive u takvim situacijama da se ne oslobađaju obaveza i dužnosti koje imaju kao kršćani.

Jedna od tema razgovora u emisiji Aktualno bio je Šesti socijalni tjedan koji se održava sutra i preksutra u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu na kojem će se okupiti 34 stručnjaka koji će govoriti kroz ta dva dana. Lijepo je da je Crkva ta, primijetila je voditeljica, koja okuplja različite stručnjake, ne da samo biskupi i profesori govore, nego osluškuje i šalje poruku javnosti. Socijalni tjedan, rekao je nadbiskup Puljić, pomaže nam upravo da Crkva bude suvremena u ovom društvu i da bude blizu ljudima. Predsjednik HBK je izrazio radost zbog održavanja Šestog socijalnog tjedna koji je okupio silan broj suradnika, rekao je nadbiskup izrazivši mišljenje da će to biti izazov osobito radi teme koja je odabrana.

Zatim je nadbiskup Puljić govorio o Ekumenskom vademekumu što je bila i jedna od tema zasjedanja. Rekao je kako je Vademekum pisan upravo za biskupe. Tema je, ili ako smijem reći osnovna polaznica, je Ut unum sint, molitva Isusova da svi budu jedno, koja je uvijek aktualna. Jasno, povijest je učinila ono što je učinila, neprirodno je da kršćani žive odvojeni i zato nije u našim rukama da mi to jedinstvo stvaramo, ali je u našim rukama da se molimo Bogu, da se molimo Duhu Svetom da nas što više približi i da možemo zajedno i moliti i sakramenti primati, i to je pravi smisao i dokumenta Drugog vatikanskog koncila Unitatis redintegratio i ovoga sadašnjeg koji smo predstavili na zasjedanju HBK.

Na pitanje je li na zasjedanju bilo riječi o cijepljenju, vraćanju znaka mira u crkvi za vrijeme mise i blagoslovljene vode na ulazu u crkve, nadbiskup Puljić je rekao da te teme nisu „došle na red“ na zasjedanju ali su se biskupi u vezi s tim očitovali prošle godine preko Komisije Iustitia et Pax kad su dali određena tumačenje u vezi s tim. Citirajući stav Svete Stolice i samoga pape Franje rekli smo da je cijepljenje, neću reći poželjno, ali jedno od onih sredstava koje u ovom trenutku, u ovom teško vremenu pandemije i ugroženosti pomaže ljudima da štite sebe i štite svoje bližnje. Biskupi su se, podsjetio je nadbiskup Puljić, u vezi s tim oglasili i Porukom u siječnju ove godine. Odgovorni smo jedni za druge, nemamo ništa protiv znanosti koja se očitovala i hvala Bogu dala i našla neka sredstva koja mogu pomoći da se pandemija zaustavi i da se ne ugrožava živote, zdravlje je isto važno u kontekstu cijepljenja i stava prema pandemiji. O svemu tome su se biskupi dakle već dva puta očitovali i nema smisla ponavljati iste stvari, ali su stavovi jasni, rekao je predsjednik HBK.

Na kraju razgovora je generalni tajnik vlč. Krunoslav Novak rekao kako je kao i na svakom zasjedanju bilo pojedinih imenovanje odnosno produženja mandata u pojedinim vijećima biskupske konferencije.