Od 9. do 12. veljače uslijedit će druga faza na kojoj će sudjelovati samo predsjednici europskih biskupskih konferencija. Susret su organizirali Predsjedništvo i Tajništvo Vijeća europskih biskupskih konferencija uz stalni kontakt s Generalnim tajništvo Sinode pri Svetoj Stolici i s Tajništvom Češke biskupske konferencije.

Na zasjedanju sudjeluje 220 predstavnika iz svih 39 europskih biskupskih konferencija koji predstavljaju krajevne crkve iz 45 europskih zemalja. Na prvoj fazi zasjedanja online (prague.synod2023.org) sudjeluje još 270 predstavnika iz 30 europskih biskupskih konferencija.

Biskupsku konferenciju Bosne i Hercegovine predstavljaju njezin predsjednik mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, i generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević.

Od početka zasjedanja u ime Hrvatske biskupske konferencije sudjeluju: glasnogovornik HBK gospodin Zvonimir Ancić, članica Družbe sestra Milosrdnica Riječke provincije s. Marta Carti, doktorica bioetike, i gospođa Diana Tikvić, djelatnica Hrvatske katoličke mreže. Budući da je predsjednik HBK mons. Dražen Kutleša spriječen ranije preuzetim obvezama, sudionicima zasjedanja u srijedu će se pridružiti donedavni predsjednik HBK mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup u miru.

Delegaciju Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metodija, koja obuhvaća Srbiju, Crnu Goru, Makedniju i Kosovo, predvodi njezin predsjednik i beogradski nadbiskup metropolit mons. Ladislav Nemet koji je i potpresjednik CCEE-a. U delegaciji su također koordinator Caritasa Srijemske biskupije gospodin Petar Dujić i djelatnica u Biskupskom ordinarijatu u Zrenjaninu gospođica Timea Bertalan.

Sudionici zasjedanja okupili su se u nedjelju, 4. veljače te u večernjim satima sudjelovali na svečanom Euharistijskom slavlju koje je u samostanskoj crkvi redovnika premonstratenza predvodio praški nadbiskup Jan Graubner.

Radni dio zasjedanja započeo je, 6. veljače zajedničkim Misnim slavljem koje je u dvorani zasjedanja u hotelu Pyramida u Pragu predvodio luksemburški nadbiskup kardinal Jean-Claude Hollerich, glavni izvjestitelj Sinode. U prigodnoj propovijedi govorio je o mučeničkoj smrti člana Družbe Isusove sv. Pavla Mikiju još 25 japanskih mučenika iz Nagasakija koje Crkva časti toga dana. Kazao je da su ovi Kristovi svjedoci bili vođeni od Kyota do Nagasakija kao opomena kršćanima, ali da je to imalo potpuno suprotan učinak od onoga koje su željeli mučitelji jer su kršćani izlazili na put i dočekivali ovu povorku. Istaknuo je njihovu hrabrost dodoajući da je sv. Pavao Miki i u trenucima mučenja govorio o Isus Kristu. Potaknuo je sve na molitvu da i sinodski proces pomogne svim članovima Crkve svjedočiti Krista živoga i uskrsloga.

Na početku radnog dijela riječi dobrodošlice uputio je praški nadbiskup mons. Jan Graubner ističući radost da se Europska kontinentalna sinodska skupština održava upravo u Pragu „u drevnom gradu u srcu Europe, koji u sebi nosi duboki pečat cara Karla IV.“ „Gradio je ovaj carski grad, imajući pred očima nebeski Jeruzalem“, kazao je praški nadbiskup napominjući da u katedrali postoji zbirka s brojnim relikvijama svetaca. „Ne zaboravimo da je Crkva obitelj i dom za svu Božju djecu koji žive u svijetu punom neizvjesnosti“, istaknuo je praški nadbiskup iznoseći dojam, na temelju obavljenih konzultacija, „da se mnogi ograničavaju na to da kažu svoja mišljenja, ali malo slušaju glas Gospodnji. „Njegovu riječ ne treba samo proučavati ili meditirati, nego i provesti u praksi“, poručio je nadbiskup Graubner.

Pozdrav je uputio i mons. Gintaras Grušas, nadbiskup Vilniusa i predsjednik CCEE mons. Gintaras Grušas. „U jedno smo sigurni: Krist je doista nada Europe. Znamo da postoji žeđ za Krista, vidimo to u onima koji pristupaju katoličkoj vjeri, u onima koji jednostavno traže vjeru. Ne možemo zanemariti ovu potrebu za duhovnošću, ne možemo ostaviti po strani živu prisutnost Krista u našoj Crkvi. Sav naš diskurs, bilo teorijski ili praktični, polazi od ‘utjelovljenja’ Krista, slike Božje koja je predstavljena u svakom muškarcu i ženi. Mi smo prije svega nositelji Kristova navještaja. Rečeno je da Crkva ne može biti ako nije sinodalna. Sinodalna Crkva ne može biti odvojena od Krista, od živog susreta s Kristom”, rekao je nadbiskup Grušas koji je potom podsjetio na riječi pape Franje da „Sinoda nije parlament“ jer je najvažniji lik na Sinodi Duh Sveti. „Sinoda je milosni trenutak, proces vođen Duhom koji sve čini novim, koji nas oslobađa od svjetovnosti, od našeg vlastitog zatvaranja, od naših ponavljajućih pastoralnih obrazaca i od straha. Poziva nas da se preispitamo o tome što nam Bog želi reći u ovom vremenu, danas i u smjeru kojim nas želi voditi“, podsjetio je nadbiskup Grušas na riječi pape Franje te pozvao da im te riječi budu smjernica zajedno s radnim dokumentom. „Okupili smo se prije svega kako bismo slušali, stvarno slušali jedni druge i slušali glas Duha Svetoga“, poručio je predsjednik CCEE-a te pozvao da se trude provesti vrijeme ponajprije slušajući jedni druge i slušajući glas Božji u svom razlučivanju. Potaknuo je na molitvu za biskupe koji će nastaviti drugu fazu kontinentalnog zasjedanja.

Prigodnu riječ uputio je potom kardinal Mario Grech, generalni tajnik Sinode, te zahvalio svima za sudjelovanje. Izrazio je radost da preko nazočnih delegata može susresti Crkve iz zemalja koje oni predstavljaju. Prenio je pozdrav i blagoslov Svetoga Oca koji mu je osobno kazao da izbliza prati njihov sinodski hod. Dodao je da je sinodska Crkva, Crkva slušanja te da je kontinentalna faza sinodskog hoda daljnji korak slušanja na koje je Crkva pozvana. Rekao je da je prva faza pokazala sudjelovanje cijelog naroda Božjega pod vodstvom kolegija biskupa i Svetoga Oca pa su svi zajedno proživjeli proces razlučivanja dajući aktivnu ulogu narodu Božjemu. Istaknuo je važnost međusobnog slušanja i slušanja Duha Svetoga koji govori Crkvi. Zaključio je da je Duh Sveti uvodi Crkvu u svu istinu.

Nakon prigodnog izlaganja dr. Mauricia Lopeza Oropeza iz Generalnog tajništva Sinode o metodologiji rada tijekom skupštine, uslijedili su trominutni interventi koje su, na temelju tri postavljena pitanja iz dokumenta za kontinentalnu Sinodu, iznijeli po dva delegata 13 izaslanstava europskih biskupskih konferencija prema abecednom redu svojih zemalja.

U ime Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine na talijanskom jeziku govorio je njezin predsjednik nadbiskup Vukšić, „Na našem sinodalnom putu naglašena je slika Crkve kao zajednice svih Kristovih vjernika. Vjernika koji su s Kristom, koji je ‘hodos’. Krist je o sebi rekao: Ja sam ‘hodos’ = put (također: istina i život)… Kršćani su sinodalni upravo zato što su s Kristom, i samo na toj kristološkoj osnovi, svi kršteni su ‘sinodoi’ u vremenu spasenja, u nasljedovanju Krista i služenju svojoj braći i sestrama, na hodočašću prema Uskrslom Kristu. Međutim, u stvarnosti nije uvijek tako visoka svijest svih članova Crkve da su i oni Crkva i da su svi po krštenju, osim časti i dostojanstva, primili i Kristovo poslanje. Tijekom sinodalnog procesa često se ponavljalo: Prije svega, potrebno je naučiti slušati Duha. To je moguće u ozračju tišine kao uvjeta za unutarnje stanje bez kojega nije moguće jasno razabrati poziv Duha. Tišina otvara srce kršćanina Božjoj riječi“, poručio je nadbiskup Vukšić ističući da bi svatko od Kristovih učenika „trebao dati sve od sebe i pokušati živjeti svoje dostojanstvo i svoj poziv ‘syn-Hodos-a?“ jer se „na taj način hodi putem obraćenja, sazrijeva i priprema se za razlučivanje i zajedničke odluke u skladu s poticajima Duha Svetoga i Kristovim pozivom učenicima da budu u svijetu“

Potom je predao riječ tajniku Ivi Tomašević koji se ukratko osvrnuo na ekumensko nastojanje katoličke zajednice u BiH u odnosu prema pravoslavnima i na dijalog s muslimanima i s malobrojnom židovskom zajednicom kao dio evanđeoskog poslanja u vjerski i etnički pomiješanom društvu u Bosni i Hercegovini. Istaknuo je da se to odnosi prije svega na svjedočenje svoje vjere u skladu s Evanđeljem i naukom Crkve te da u isto vrijeme nastoje biti otvoreni prema drugima i drugačijima u zajedničkoj izgradnji društva.

Pozdrav članova vjerničkih zajednica Crkve u Hrvatskoj prenijela je s. Marta Carti. Kazala je da je primarni osjećaj pri čitanju Dokumenta za kontinentalnu fazu sinodskog procesa otvorenost, iskrenost i realizam prema prilikama u Crkvi te uputila riječi zahvale za okupljenu veliku obitelj Kristovih vjernika iz različitih jezika i kultura koji su ujedinjeni u vjeri. Kazala je da je iskustvo sudjelovanja na sinodskim konzultacijama diljem svijeta pokazalo potrebu za većim dijalogom, uključivanjem i sudjelovanjem, ali i da je mnoge potaknulo na razmišljanje o svom osobnom „pozivu“ i odgovornosti za zajednicu te propitivanje svoje „aktivnosti“ ili „pasivnosti“. Osvrćući se na sadašnje poteškoće, napetosti i neslaganja i na raznolikost životnih okruženja i povijesnih iskustava članova i zajednica Katoličke Crkve u Europi, rekla je da univerzalno dostojanstvo svake osobe smatraju prioritetom u izgradnji odnosa i promicanju suradnje s drugim kulturama i nastoje pročistiti povijesno pamćenje snagom kršćanskog oprosta.

Potom je riječ u ime delegacije HBK preuzeo glasnogovornik Ancić koji je kao prioritetno pitanje za razmatranje spomenuo prenošenje života i vjere odnosno ulogu roditelja i obitelji. Istaknuo je važnost obitelji kao domaće Crkve i pozivu supružnika i roditelja utemeljenom na sakramentu ženidbe kao i na njihovu osnaživanju da budu hrabri vjeroučitelji svoje djece i promicanja molitve unutar obitelji. Kao pitanje koje bi trebalo razmotriti spomenuo je i otajstvo vjere i sakramentalna slavlja odnosno poticanje na obnovu povjerenja u spasenje po Kristu osobnim svjedočanstvom života u skladu s Evanđeljem. Unutarcrkveni dijalog i jedinstvo poslanja te nova misionarska inkulturacija i ekumenska perspektiva također su pitanja koja bi se, prema riječima gospodina Ancića trebala naći na dnevnom redu.

U popodnevnim satima sudionici zasjedanja podijeljeni su u jedanaest jezičnih radnih grupa gdje su nastavili svoj rad. Prije zajedničke večernje molitve, ponovno su se sastali zajedno pa su predstavnici skupina iznijeli po tri točke koje smatraju najvažnijim za nastavak sinodskog procesa.