Banja Luka: Svečano obilježena 20. obljetnica pohoda Ivana Pavla II. i beatifikacije Ivana Merza

Svečano koncelebrirano misno slavlje predvodio je apostolski nuncij  u Bosni i Hercegovini Fransis Assisi Chullikatt. Suslavili su vrhbosanski nadbiskup i metropolit Tomo Vukšić, banjolučki biskup Franjo Komarica, banjolučki pomoćni biskup Marko Semren, domaći župnik i gvardijan fra Domagoj Šimić, predstavnik franjevačkog provincijala fra Ivo Orlovac i još 34 svećenika.

Među 30 redovnica iz pet družbi bila je i s. Vinka Bilješko, provincijalna poglavarica milosrdnih sestara sv. Vinka Paulskog iz Sarajeva.

Među više stotina vjernika laika, bili su i članovi župnih zborova iz župâ Bihać, Čuklić, Glamoč, Jajce, Livno, Livno-Gorica, Ljubunčić, Vidoši i katedralne župe u Banjoj Luci, Marije Zvijezde u Petrićevcu, Presnača i Budžaka.

Bila je nazočna i grupa hodočasnika, članova molitvene zajednice bl. Ivan Merz iz zagrebačke Župe sv. Ivan Pavao II., koji su predstavljali Postulaturu bl. Ivana Merza.

Nazočno je bilo i nekoliko članovâ državnog i crkvenog Organizacijskog odbora za papin pohod te predstavnikâ današnjih entitetskih i gradskih vlasti, kao i generalni konzuli Republike Hrvatske u Banjoj Luci i Livnu te ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Sve njih, kao i druge nazočne vjernike, pozdravio je na početku misnog slavlja biskup Komarica. Izrazio im je dobrodošlicu i zahvalnost za njihov dolazak i sudjelovanje „u ovom vjerničkom radosnom i zahvalnom susretu, nas zemaljskih hodočasnika s Presvetim Trojstvom, s drugim članovima Neba i članovima proslavljene Kristove Crkve u Nebu“.

Mons. Komarica je u svom govoru također podsjetio na „izuzetan, veliki i neprocjenjivi dar Neba“, od prije 20 godina, koji „zavrjeđuje, a i obvezuje vjernički narod naše biskupije i domovine da se i ubuduće trajno sjeća tog dara i da zahvaljuje za njega dobrom Bogu“.

Posvjedočio je da su „mnogi članovi naše biskupije i naše domovinske Crkve poslušali tada izgovorene poticajne, proročanske riječi svetog pape: ‘Vi, pak, sami budite glavni graditelji svoje budućnosti’, te su se nastavili zalagati za istinu, pravo i pravdu, za pomirenje i mir, za susrete i život na svim područjima u zajedništvu s drugim i drukčijim našim sugrađanima, ne popuštajući pri tom pred nemalom napašću malodušnosti, svjesni da ‘budućnost ovih krajeva ovisi i o njima’. Po uzoru na najdičnijeg člana naše mjesne Crkve, bl. Ivana Merza, mnogi se naši vjernici laici trude ne zaboraviti Boga, nego traže osobni susret s Kristom u molitvenim i karizmatskim skupinama u svojim župama, sudjelujući osobito u slavlju i čašćenju presvete Euharistije; a zatim apostolski crkveno djeluju, ostajući uvijek vjerni učenju Kristova namjesnika na zemlji, Svetoga Oca u Rimu“, rekao je banjolučki biskup.

Zahvalivši nunciju za njegov boravak među vjernicima pristiglim iz svih krajeva „prostrane, u zadnjem ratu teško opustošene biskupije“, zamolio ga je da prenese  „svetom ocu Franji izraze naše trajne vjernosti i molitve za njega i njegovu tešku službu u Crkvi i svijetu“.

Zajedničko pjevanje cijele okupljene liturgijske zajednice predvodio je zajednički zbor od 180 pjevača. Pjevali su koralne, pučke i višeglasne liturgijske skladbe. Dirigirala je s. Julijana Djaković, a za orguljama je bila s. Benita Antolović.

Biskup Komarica protumačio je da je ulaznu pjesmu komponirao član petrićevačkog samostana fra Alojzije Atlija, koji je smrtno stradao prilikom miniranja crkve i paljenja samostana 7. svibnja 1995., a melodiju za Molitvu vjernika također član iste samostanske zajednice fra Rafael Lipovac, dugogodišnji misionar u Africi.

Prigodnu propovijed apostolskog nuncija Chullikatta pročitao je nadbiskup Vukšić.

Nuncij je u propovijedi najprije podsjetio na „veliku radost“ s kojom su katolici Banjolučke biskupije, cijele Bosne i Hercegovine i susjedstva dočekali svetog Ivana Pavla II. prije 20 godina.

Papa je tada želio „govoriti vašim srcima i izbliza podijeliti vašu bol i vaše nade. Došao je kao glasnik mira, kako bi sijao mir. bio je potaknut istinskom željom da stane uz žrtve ugnjetavanja i nasilja“ istaknuo je u propovijedi.

Nuncij je podsjetio da je papa „potaknuo vlasti i sve građane da nastave putem mira i obnove zemlje i njezinih institucija“, pojasnivši da se „ne radi samo o materijalnoj obnovi, nego je prije svega potrebno voditi brigu o duhovnoj obnovi duša, u kojima je razorni bijes rata često nagrizao i možda kompromitirao vrijednosti na kojima se temelji sav građanski suživot“.

Spomenuo je da je papa „na poseban način zahvalio biskupima, svećenicima, posvećenim osobama i vjernicima laicima“, koji su „u tim  mračnim godinama povijesti ispisali stranice istinskog herojstva koje se ne zaboravlja“. Papa je sve „osokolio nazvavši vas nositeljima nade i svijetlim svjedocima Kristova mira“ potaknuvši sve „da se ne umorite, da napredujete u dugo očekivanom miru“.

Nuncij se osvrnuo i na proglašenje blaženim „mladog Ivana Merza“, kojega je papa „predstavio mladima kao idealni uzor, budući da je svoj životni stil temeljio na najvišim vrijednostima kršćanske vjere i društvenog angažmana“. Pozvao je sve nazočne da mole „zagovor pape Ivana Pavla II. i blaženog Ivana Merza kako bi se sve više ostvarivale čežnje za pravdom i pravim mirom u cijeloj Bosni i Hercegovini“.

Pri kraju misnog slavlja apostolski nuncij je blagoslovio novu sliku bl. Ivana Merza, zavjetni dar jedne Banjolučanke. Ta će slika biti izložena na javno čašćenje u kapeli sv. pape Ivana Pavla II. unutar župne crkve. Zatim je blagoslovio i novi monumentalni kip sv. pape Ivana Pavla II. postavljen u dvorištu između crkve i samostana. Kip je zavjetni dar braće i sestara fra Franje Radmana iz raseljenog sela Bistrica u župi Šimići kod Banje Luke.

Po završetku liturgijskih svečanosti i otpjevanog himna „Tebe Boga hvalimo“, svi okupljeni su ostali u zajedničkom druženju u kripti i dvorištu crkve.

Biskup Komarica uzvanicima je pojasnio da je papin pohod „izričita, osobna želja samog pape“  i da je od dotada 101 održanog papinog putovanja, za dolazak u Banju Luku bio najkraći pripravni rok te je sve bilo u redu „na oduševljenje svih nadležnih u Rimu“. Još jednom je pohvalio organizacijski odbor i slogu tadašnjih političara.