U ulaznoj procesiji je postulator kauze za proglašenje bl. Alojzija Stepinca svetim mons. Juraj Batelja položio blaženikove relikvije ispred slike koja je otkrivena u bistričkom svetištu u trenutku proglašenja blaženim kardinala Stepinca 3. listopada 1998. godine.

Na početku misnoga slavlja apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua nadbiskupu Kutleši stavio je na ramena palij, znak službe metropolita. „Palij, koji će papinski predstavnik staviti na ramena preuzvišenom nadbiskupu mons. Draženu Kutleši, simbol je posebnog zajedništva s vrhovnim poglavarom Katoličke Crkve. Papa Franjo želio je da se palij na ramena nadbiskupima stavlja u njihovim nadbiskupijama kako bi se potaknulo biskupe sufragane i Božji narod na sudjelovanje u liturgijskoj svečanosti da bi se pokazalo kako je cijela zajednica ta koja mora obnoviti svoje jedinstvo misli i života s rimskim biskupom“, kazao je nuncij Lingua prije samog čina stavljanja palija.

U homiliji je nadbiskup Kutleša istaknuo da je „blaženi Alojzije, čovjek poput nas, volio život, poštovao je svačiji život, neovisno o nacionalnoj, ideološkoj, rasnoj ili klasnoj pripadnosti, ali je znao da vrijednost života nije vezana samo uz horizonte ove zemlje. Znao je – Bog je temelj života, po njemu jesmo, On nas je stvorio i htio. Pa iz toga temelja proizlazi nepovrjedivo dostojanstvo svakoga ljudskog bića“, poručio je.

„Prije više od osamdeset godina, blaženi Alojzije prokazao je najveću slabost suvremene Europe – gubitak njezina kršćanskog identiteta, njezinih duhovnih korijena, baštine, običaja, povijesne istine i kršćanskih simbola u javnome prostoru. Europa pokušava živjeti humanizam bez Boga, zaboravljajući da su društvene vrline, socijalna pravednost i solidarnost, briga za bližnjega, skrb o prirodi i ekologija duboko kršćanske vrijednosti“, kazao je zagrebački nadbiskup.

Na kraju homilije izrazio je zahvalnost Svetome Ocu na ukazanom povjerenju. „Kako bi izgledala naša povijest da Katolička Crkva i naš narod nije imao ovog velikog i svetog čovjeka?! Upravo zato, zajedno s vama, molim danas utječući se zagovoru Majke Božje Bistričke, blaženoga Alojzija Stepinca i svih svetaca i blaženika našega hrvatskoga naroda, da mi u dio padne obilje Stepinčeva duha (usp. 2 Kr 2,9), da nikada ne prečujem glas Krista Dobroga Pastira, kako bih vam uvijek u svakoj prilici mogao biti poslužitelj milosti po Srcu Isusovu“, zaključio je.

Nakon popričesne molitve nadbiskup Kutleša izmolio je pred relikvijama bl. Alojzija Stepinca molitvu za njegovo proglašenje svetim.

Prije samoga kraja slavlja, čestitku mons. Kutleši na primanju palija, u ime biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, uputio je sisački biskup Vlado Košić. „Palij je znak pastirske službe nadbiskupa, stoga Ti želim da tu službu vršiš na radost svećenika, redovnika, redovnica i Božjeg naroda te na vlastito posvećenje. Neka Te nadahnjuje i vodi svojim primjerom i zagovorom naš sveti blaženik Alojzije Stepinac čiju smo danas 25. obljetnicu beatifikacije upravo proslavili. On je bio čovjek savjesti i pouzdanja u Boga, kako ga je nedavno opisao naš kardinal Josip Bozanić. Neka i Tebe, koji si uzeo isti moto svoje biskupske službe, a to je: ‘U tebe se, Gospodine, uzdam!’, vodi čista savjest i pouzdanje u Boga koji svojih ne ostavlja“, poručio je biskup Košić.

Zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski zahvalio je u ime Zagrebačke nadbiskupije svima na sudjelovanju u slavlju 25. obljetnice beatifikacije Alojzija Stepinca. „On je bio zagrebački nadbiskup, ali je blaženik cijeloga hrvatskog naroda i vjernika drugih naroda, što se neprestano potvrđuje širenjem štovanja i traženjem njegovih relikvija. Danas smo doživjeli ljepotu zajedništva koje samo vjera može omogućiti. Sabrani iz raznih krajeva, država i naroda, naš se glas kao jedan digao prema Bogu u znak zahvalnosti za predivan dan, za dar našeg blaženika Alojzija, divnog uzora i zagovaratelja“, istaknuo je biskup Gorski.

Na misnom slavlju, uz nuncija Linguu, koncelebrirali su zagrebački umirovljeni nadbiskup kardinal Josip Bozanić, biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine, biskupi Hrvatske biskupske konferencije, biskupi iz Bosne i Hercegovine i Slovenije, redovnički provincijali te više stotina okupljenih svećenika. Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor Župe sv. Nikole Tavelića, Zagreb-Kustošija.

Na poseban način u misnom slavlju i molitvenom programu sudjelovali su vjernici župa Zagrebačke nadbiskupije posvećenih bl. Alojziju Stepincu. Vjernici iz župe u Velikoj Gorici čitali su postaje križnoga puta, a zborovi iz župe Bestovje-Novaki-Rakitje predvodili su pjevanje tijekom pobožnosti. Molitvu krunice prije misnoga slavlja predvodili su župljani iz Duge Rese, a misna čitanja pročitali su župljani s Trnjanske Savice.