Stručni skup za vjeroučitelje Đakovačko-osječke nadbiskupije i Požeške biskupije održan u Požegi

Sudionicima skupa okupljenima u Dvorani sv. Terezije dobrodošlicu je poželio predstojnik Katehetskog ureda Požeške biskupije vlč. Marijan Pavelić, zahvalivši im za dolazak i trud koji će uložiti za svoju duhovnu i stručnu izgradnju. Posebno je zahvalio požeškom biskupu Antunu Škvorčeviću što je svojom prisutnošću i toga puta iskazao podršku vjeroučiteljima u njihovom poslanju.

Nakon uvodne molitve i naviještenog evanđeoskog ulomka o poklonstvu mudraca, biskup Škvorčević je upitao okupljene vjeroučitelje kako su. Istaknuo je da pri tom ne misli samo na fizičko stanje, nego da je od posebne važnosti provjeriti sebe iznutra u kakvom se stanju budnosti nalazi njihov duh. Biskup je poseban pozdrav uputio višoj savjetnici iz Agencije za odgoj i obrazovanje Ankici Mlinarić, predstojnici Katehetskog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije Teuti Rezo te predstojniku Katehetskog ureda Požeške biskupije Marijanu Paveliću, kao i svim prisutnim vjeroučiteljima te onima iz Vukovarsko-srijemske županije, koji su se stručnom skupu priključili digitalnim putem.

Potom je biskup spomenuo da naviješteno Evanđelje ima jaku asocijaciju na njihov vjeroučiteljski susret. Kralj Herod je na neki način održao stručni skup. Mudraci su mu, naime, postavili pitanje „gdje je taj novorođeni kralj židovski, te on doziva stručnjake, glavare svećeničke i pismoznance, koji daju odgovor da se Krist ima roditi u Betlehemu, kako je najavio prorok Mihej“.

Dvostruk je to izazov, istaknuo je biskup – Herod je s jedne strane pomogao mudracima da stignu u Betlehem i pronađu Isusa te mu se poklone, a on sam ostao je daleko, ne samo fizički, nego i što se tiče stanja njegova duha, te je zbog straha za svoju moć dao poubijati svu malu betlehemsku djecu.

Mons. Škvorčević je istaknuo da sebičnost i danas svodi Božić na vlastiti interes, kad od njega među ostalim pravi trgovinu. Podsjetio je kako sv. Luka predstavlja pastire, a sv. Matej mudrace kao ljude jednostavna ali u vjeri budna i snažna srca koje dohvaća dubinu, veličinu i dramu božanskog događaja u betlehemskom rođenju nejakog djeteta.

Propitujući kako je Božić uključen u vjeroučiteljsku osobnu životnu dramu, biskup je kazao da vjeruje da su i oni poput mudraca takve vjerničke jasnoće i snage da ih neki suvremeni Herodi ne mogu zavesti da rade ono što oni hoće, nego se klanjaju Isusu Kristu i pronalaze vlastiti put kojim ostvaruju poslanje u svojoj zemlji.

Istaknuo je da poklon Isusu Kristu najdublje uključuje u događaj njegova rođenja i ulazi u nas njegovim najsnažnijim otajstvenim dimenzijama. No, poklonstvo, nije čin prigibanja koljena, nego predanje cjelovitog života njemu kao vlastitoj sudbini. Izrazio je uvjerenje da djelovanje nazočnih vjeroučitelja ne seže samo do razine pismoznanaca koji sve znaju o Kristu, ali ostaju daleko od njega, nego do razine vjere mudraca s kojima se klanjaju Isusu Kristu i hode za njegovom zvijezdom. S tim osjećajima požeški biskup je zahvalio vjeroučiteljima za sve što čine u svom poslanju i zaželio da se u njihovu životu ostvari ono što je Isus Krist započeo svojim rođenjem u Betlehemu.

Pozdravnu riječ nazočnim vjeroučiteljima uputila je potom predstojnica Katehetskog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije Teuta Rezo. Istaknula je važnost pružanja zaštite i sigurnosti kao osnovnog preduvjeta za rad u vjeroučiteljskom poslanju te izrazila uvjerenje da će iskusne predavačice i tematsko rasprava doprinijeti stručnoj i duhovnoj izgradnji sudionika skupa.

Pridruživši se izrečenim pozdravima, vjeroučiteljima se zatim obratila viša savjetnica Ankica Mlinarić. Ukratko je predstavila temu i ishode skupa. Istaknula je da je pri izboru predavača prvotna nakana bila uključiti stručnjake na spomenutom području. Predstavila je tijek skupa i poželjela svima ugodan i plodonosan rad te aktivno sudjelovanje. Potom je najavila prvo izlaganje o temi „Uloga nastavnika u prevenciji i intervenciji u slučajevima zlostavljanja učenika“ i predstavila predavačicu kliničkog psihologa i psihoterapeuta, integrativnog psihoterapeuta za djecu, adolescente i odrasle te stalnu sudsku vještakinju prof. dr. Gordanu Buljan Flander.

Na početku svoga izlaganja prof. Buljan Flander je iznijela pozitivna iskustva suradnje s Crkvom i svećenicima u pružanju pomoći žrtvama zlostavljanja te je istaknula kako vjeroučitelji u svojstvu odgojno-obrazovnih djelatnika imaju ključnu ulogu u prepoznavanju, sprečavanju i rješavanju slučajeva zlostavljanja nad i među učenicima. Njihov doprinos obuhvaća stvaranje sigurnog okruženja u učionici te razvoj empatije i povjerenja kako bi učenici osjetili da mogu podijeliti svoja iskustva zlostavljanja, kazala je profesorica. Zaključila je da je bitno da nastavnici budu educirani o znakovima zlostavljanja, imaju jasne procedure za prijavljivanje i pružanje podrške žrtvama.

Potom je predstavila vrste i oblike zlostavljanja počevši od tjelesnog koje je najlakše za uočiti, a koje je u visokom postotku i danas često pojava unutar obitelji te pogađa djecu s kojom se vjeroučitelji susreću u školi. Napomenula je da se žrtve takvog zlostavljanja prepoznaju po fizičkim ozljedama, ali i po često agresivnom ponašanju te neurološkim, senzornim ili psihomotornim teškoćama.

Govoreći nadalje o emocionalnom zlostavljanju, prof. Buljan Flander iznijela je rezultate istraživanja prema kojima je svako četvrto dijete u Republici Hrvatskoj izloženo verbalnom zlostavljanju roditelja ili skrbnika. Zatim je definirala seksualno zlostavljanje kao oblik s kojim se teško nositi jer se većina najčešće izbjegava suočiti i baviti njime. Ponovno iznijevši statističke podatke prema kojima je svako peto dijete u Hrvatskoj izloženo nekom obliku seksualnog zlostavljanja kazala je kako ono obuhvaća i seksualiziranu komunikaciju putem interneta.

Kroz predavanja sa stvarnim primjerima iz prakse, upoznala je vjeroučitelje sa simptomima te posljedicama offline i online zlostavljanja, kao i postupcima za zaštitu djece. Ukazavši na određene poteškoće u zakonodavnom sustavu poručila je kako je važno podizanje svijesti o spomenutom problemu, pružanje podrške žrtvama i njihovim obiteljima te promicanje zakona i politika koje štite djecu od zlostavljanja.

U zaključnom dijelu prof. Buljan Flander je kazala da je zlostavljanje kompleksan problem koji zahtijeva multidisciplinarnu suradnju i uključenost različitih sektora, a duhovni pristup koji mogu ponuditi vjeroučitelji je od nezamjenjive pomoći.

Uslijedila je tematska rasprava tijekom koje su vjeroučitelji imali priliku podijeliti vlastita iskustva i postaviti pitanja prof. Buljan Flander.

Nakon kratke stanke predstojnica Rezo predstavila je drugu predavačicu Marinu Šijaković, tajnicu Povjerenstva za zaštitu djece i ranjivih osoba Hrvatske biskupske konferencije i Metropolijskog ureda Đakovačko-osječke crkvene pokrajine za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba. Tema njezinoga prvog predavanja bila je „Stvarnost zlostavljanja – posljedice i prepoznavanje zaštitnih i rizičnih čimbenika“.

U uvodnom dijelu prof. Šijaković pojasnila je terminološku razliku između djeteta, adolescenta, ranjive osobe i maloljetnika kao žrtvi zlostavljanja. Govoreći nadalje o vrstama zlostavljanja, kao najzastupljeniji oblik istaknula je zanemarivanje djeteta od strane roditelja koje se očituje na različitim područjima kao što su: fizičko, emocionalno, zdravstveno, edukativno itd.

S ciljem razvijanja svijesti i povećane osjetljivosti za prepoznavanje zlostavljanja i zanemarivanja upoznala je sudionike skupa s vrstama posljedica koje žrtve mogu doživjeti nakon zlostavljanja, ali i koje dugoročno utječu na njihove živote. Prikazavši kratka video svjedočanstva ukazala je na određene čimbenike koji mogu učiniti zlostavljanje manje vjerojatnim, dok drugi povećavaju vjerojatnost zlostavljanja.

Potom je progovorila o zaštitnim i rizičnim čimbenicima na individualnoj razini, razini obitelji i na društvenoj razini. Među zaštitnim čimbenicima spomenula je razne aktivnosti djece, važnost povjerenja i kvalitetnih međuodnosa u obitelji, edukacije o prevenciji nasilja te na društvenoj razini poštivanje dječjih prava i jasnu osudu nasilja.

Kao rizične čimbenike prof. Šijaković je navela prisutnost nasilja u obitelji, bračne probleme, ovisnosti, psihičke bolesti, kriminal, osjećaj neželjenosti, nedostatak podrške roditelja ili skrbnika, nedostatak jasnih zakona, pravila i normi itd.

Na kraju izlaganja istaknula je važnost preventivnog djelovanja kroz prizmu zloupotrebe moći i povjerenja te predstavila glavne komponente prevencije zlostavljanja.

Sljedeće predavanje o zlostavljanju maloljetne i ranjive osobe te prevenciji, detekciji i postupanju održala je Martina Jugović Štefanac, socijalna pedagoginja u Osnovnoj školi „Mato Lovrak“ u Novoj Gradiški.

Iznijevši rezultate brojnih istraživanja prof. Jugović Štefanac je na početku predavanja predstavila obilježja zlostavljača (nisko samopoštovanje, rigidnost, poteškoće u komunikaciji, emocionalna ovisnost, potreba za preuzimanjem kontrole, nedostatak empatije, poricanje postupaka…) i žrtve (negativna slika o sebi, opravdavanje zlostavljača, emocionalna nestabilnost, neprihvaćenost od strane vršnjaka…). Govorila je i o preventivnim aktivnostima u razrednom odjelu usmjerenim na sprječavanje, pravovremeno prepoznavanje i postupanje prilikom pojavnosti zlostavljanih maloljetnika i ranjivih osoba.

U drugom dijelu predavanja upoznala je nazočne vjeroučitelje s rizičnim i zaštitnim čimbenicima u školskom okruženju i njihovom utjecaju na pojavnost i zaštitu zlostavljanih maloljetnika i ranjivih osoba. Potom je predstavila konkretne načine pristupanja prema zlostavljanim učenicima koje je sažela u tri aktivnosti: potakni, pristupi, podrži. Na kraju izlaganja sažeto je iznijela zakonske odredbe koje se provode s ciljem pružanja odgovarajuće zaštite djeci od nedozvoljenih ponašanja kao što su: Konvencija o pravima djeteta, Zakon o zaštiti nasilja u obitelji, Obiteljski zakon, Kazneni zakon, Protokol o postupanju u slučajevima zlostavljanja maloljetnika i ranjivih osoba u školi.

Uslijedila je druga tematska rasprava u kojoj su vjeroučitelji mogli uputiti pitanja prof. Jugović Štefanac i prof. Šijaković, a nakon kratkog predaha prof. Marina Šijaković je održala posljednje predavanje o temi „Doprinos Katoličke crkve razvijanju kulture brige i zaštite za maloljetne i ranjive osobe“.

Prikazavši kratke videozapise svjedočanstava žrtava prof. Šijaković je ukazala na stvarnost zlostavljanja koje je prisutno u svim dijelovima društva pa tako i u Katoličkoj Crkvi. Iznijela je i pogreške iz prošlosti koje su potakle razvijanje kulture brige za maloljetne i ranjive osobe. Potom je ukratko predstavila najnovije promjene u kanonskom pravu kao dio strategije prevencije i zaštite, a u završnom dijelu i konkretan obrazac postupanja u slučajevima zlostavljanja u strukturama Katoličke Crkve.

Stručni skup završio je evaluacijom, odnosno vrednovanjem skupa od strane vjeroučitelja koji su pritom imali priliku osvrnuti se na sadržaj izlaganja te postaviti pitanje pa se i na taj način aktivno i praktično uključiti u temu stručnog skupa.