Dugogodišnje djelovanje franjevaca konventualaca na zagrebačkom Svetom Duhu prepoznala je Sveta Stolica te je papa Franjo, Dekretom Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, 8. kolovoza 2022., crkvu sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu uzdignuo na čast manje bazilike.

Svečanost proglašenja bit će održana na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, u četvrtak 8. prosinca 2022. Euharistijom u 19 sati predsjedat će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a Dekret pape Franje pročitat će apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua.

Na konferenciji su se predstavnicima medija obratili član Uprave Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, voditelj Pučke kuhinje na Svetom Duhu i glavni urednik Veritasa – Glasnika sv. Antuna Padovanskoga fra Vladimir Vidović, upravitelj Župe sv. Antuna Padovanskoga fra Ivan Marija Lotar i tajnica Župnoga pastoralnog vijeća Jadranka Travaš.

Svečanost proglašenja nastavlja se na slavlja kojima su prošle i ove godine na Svetom Duhu proslavljene 100. obljetnica dolaska fratara i 90. obljetnica osnutka župe, čiji je vrhunac bio na svetkovinu Duhova.

Franjevci konventualci već 100 godina vode intenzivan pastoral na Svetom Duhu

Uz povijesni značaj, uvjeti za proglašenje neke crkve manjom bazilikom su osobita važnost za liturgijski i pastoralni život nekog kraja, posveta crkve, veličina, umjetnička ljepota, dostatan broj svećenika i poslužitelja te pjevački zbor.

Stoga je na početku konferencije fra Vladimir ukratko prikazao povijesni značaj samostana, župe i crkve te sadašnje aktivnosti.

Fratri su na tada zapadnu periferiju Zagreba, gdje im je zagrebački nadbiskup Antun Bauer na upravljanje ustupio zapuštenu grobljansku kapelu Svetoga Duha, stigli 1921. godine. Uz nju su podigli samostan koji je nadbiskup Bauer blagoslovio na blagdan sv. Franje, 4. listopada 1922. Vizura tog dijela grada počela se intenzivno mijenjati, a uz urbanizaciju i doseljavanje novih stanovnika, fratri su im se odmah stavili na raspolaganje. Već su 1926. godine otvorili veliki Dom sv. Franje, prvu javnu dvoranu koju je Katolička Crkva stavila na raspolaganje vjernicima grada Zagreba.

Vrlo brzo se osjetila potreba da se na tom području osnuje nova župa, što se dogodilo 1. siječnja 1932. Upravljanje Župom sv. Antuna bila je prva pastoralna obveza takve vrste koju je Provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca preuzela.

Ubrzo je počela gradnja župne crkve koju je na blagdan Bezgrješnog začeća, 8. prosinca 1934., blagoslovio mons. Bauer, a istoga dana prvu misu u njoj slavio je tadašnji nadbiskup koadjutor, bl. Alojzije Stepinac.

Za potrebe podrške i promidžbe gradnje crkve, koja je bila zamišljena i od većine biskupa prihvaćena kao nacionalno svetište sv. Antuna, pokrenut je mjesečnik „Vjesnik svetišta sv. Antuna“, koji je prestao izlaziti po svršetku Drugoga svjetskog rata. Godine 1962. tiskanjem prvog poslijeratnoga hrvatskog katoličkog glasila – Glasnika sv. Antuna Padovanskoga, današnjeg Veritasa, ponovno je pokrenuta izdavačka djelatnost.

Tijekom komunističkog režima vjerski rad na Svetom Duhu odvijao se oko pastoralno-katehetske djelatnosti u crkvi i izdavačkog apostolata, a s jenjavanjem pritiska na Crkvu, braća su počela sve više širiti svoju djelatnost.

Godine 1984. dovršena je unutrašnjost crkve te ju je 24. studenoga posvetio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić.

Stvaranjem samostalne hrvatske države, u ratnim prilikama do izražaja je došla karitativna djelatnost, danas koordinirana u Domu sv. Antuna u kojem djeluju Pučka kuhinja i Dom za studente. Uz samostan djeluje i Dom za stare i nemoćne osobe sv. Maksimilijana Kolbea.

Fra Vladimir je ukratko predstavio i ove godine izvedene promjene u liturgijskom prostoru. U prezbiteriju su postavljeni novi ambon i sedes, uređen je oltar te je postavljen grb bazilike. Također su izgrađene nove orgulje.

Na kraju je istaknuo da će svetište sv. Antuna, kojega hrvatski narod osobito štuje, naslovom manje bazilike biti posebno povezano s Rimom i sveopćom Crkvom, što se ostvaruje povezanošću sa Zagrebačkom nadbiskupijom.

Župa na Svetom Duhu želi se povezati sa svim ostalim župama sv. Antuna

Župni upravitelj fra Ivan Marija najavio je sam program priprave za svečanost proglašenja. Svetkovini Bezgrješne, koju franjevci osobito slave, prethodit će devetnica od 29. studenoga do 7. prosinca.

Uz molitvu krunice i litanija Blažene Djevice Marije te liturgiju Večernje i slavlje mise, svakoga dana bit će predstavljeno nekoliko povijesnih crtica. Tako će se vjernicima, napose hodočasnicima koji dolaze iz drugih župa nastojati približiti proteklih 100 godina, te ih upoznati s trenutnim aktivnostima, kao i planovima za budućnost.

O. Lotar bit će prvi rektor bazilike te će mu kao takvomu na prvom mjestu biti govor i svjedočenje o antunovskoj pobožnosti. Želja mu je i da se sve župe sv. Antuna u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i šire umreže i povežu. Primjerice, na novoj mrežnoj župnoj stranici, koja će biti otvorena tijekom devetnice, svima će im biti dostupni materijali za pobožnosti sv. Antunu, kao i skladbe u čast sv. Antuna za liturgijsku i izvanliturgijsku upotrebu.

Fra Ivan M. rekao je da župa za to ima dobru bazu te joj je to zbog povezanosti sa sestrinskom bazilikom sv. Antuna u Padovi možda jednostavnije nego drugima.

Također će biti osmišljen cjeloviti program za hodočasnike. U suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba baziliku će im se nastojati učiniti pristupačnijom, a s tom namjerom bit će izrađena i virtualna šetnja cijelim kompleksom.

Govoreći o grbu bazilike, objasnio je da se na njemu ispod umbraculuma, ispred ključeva sv. Petra, nalazi križ te ljiljan – simbol sv. Antuna, a na dnu su ispisane njegove riječi: „Florete quasi lilium“ („Cvjetajte kao ljiljan“).

„Nama je to geslo koje smo odabrali zapravo na srcu jer ljiljani jako lijepo mirišu i svojom prisutnošću obuzmu cijeli prostor u kojem se nalaze. U tom duhu bi i naša prisutnost i naše djelovanje trebalo odražavati upravo miris ljiljana. Jednako tako, ljiljan predstavlja čistoću. Svi smo pozvani na svetost, a upravo je ta čistoća našeg ljudskog srca, naših misli, naših osjećaja, nešto što nas prema toj svetosti vodi“, protumačio je fra Ivan M.

Najavio je i da će se nakon proglašenja u bazilici moći isprositi potpuni oprost u određene dane, koje će na proglašenju objaviti kardinal Bozanić.

„Proslava proglašenja bazilike je istovremeno čin zahvalnosti fratrima koji su ovdje živjeli i djelovali prije nas, ali, jednako tako, i motivacija za budućnost da odgovorno odgovorimo na ovaj poziv koji smo dobili samim proglašenjem bazilike“, ustvrdio je o. Lotar. Zaključio je riječima sv. Antuna: „Neka šute riječi i neka govore djela.“

Proglašenje je rezultat predanog rada cijele župne zajednice

Jadranka Travaš se je u ime ŽPV-a osvrnula na značenje dobivanja naslova manje bazilike za župljane te je predstavila pastoralne aktivnosti u župi. Napomenula je da je proglašenje rezultat dugogodišnjeg predanog rada cijele župne zajednice koja zajedno s fratrima zbog toga osjeća ponos i veliku radost.

Proglašenje bazilikom fratrima i župljanima ne znači samo neko izvanjsko uređenje već mnogo više, ustvrdila je. To je zapravo priznanje svima koji su utkali dio sebe s puno ljubavi u njihovu zajednicu.

Predstavljajući pastoralne aktivnosti, Travaš je nabrojila žive vjerničke krugove koji djeluju pri crkvi i samostanu. To su: ministranti, čitači, Franjevački svjetovni red, Franjevačka mladež, Vojska Bezgrešne, Bratovština sv. Franje, zajednica obitelji „Amoris laetitia“, Udruga „Bl. Alojzije Stepinac“, Zajednica rada s djecom s teškoćama i osobama s invaliditetom „Antunovi ljiljani“, Karitativno-misijska zajednica te pet molitvenih zajednica i jedanaest zborova.

Uz to, redovna župna kateheza organizirana je za sve dobne skupine, od predškolaca do umirovljenika.

Moderator konferencije fra Zvonimir Pervan na kraju je najavio da će euharistiju s proglašenjem na svetkovinu Bezgrješne prenositi Laudato TV, Hrvatski katolički radio i Radio Marija.

Bazilika sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu bit će 25. povjerena Redu franjevaca konventualaca, 10. u Hrvatskoj te treća u Zagrebačkoj nadbiskupiji, uz baziliku Presvetoga Srca Isusova i baziliku Majke Božje Bistričke. Ostalim bazilikama diljem domovine, ove godine pridruženo je i Svetište Gospe Voćinske.