Na početku zasjedanja sudjelovao je i sve nazočne pozdravio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua. Gosti na zasjedanju bili su izaslanik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH Tomo Vukšić, predsjednik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda beogradski nadbiskup Ladislav Német, srijemski biskup koadjutor Fabijan Svalina i subotički biskup Ferenc Fazekas.

Pozdravljajući na početku nazočne, nadbiskup Kutleša čestitao je subotičkom biskupu Ferencu Fazekasu na biskupskom imenovanju i ređenju. U nastavku je naglasio da će se na zasjedanju koje se održava neposredno nakon XVI. opće redovne skupštine Biskupske sinode u Rimu u duhu sinodalnosti promišljati o izvješćima s toga važnog crkvenog događaja. Podsjetio je na misli pape Franje koje je izrekao na završetku Sinode da je „‚načelo i temelj‘ od kojega sve počinje uvijek iznova: ljubiti Boga cijelim svojim žićem i ljubiti bližnjega kao sebe samoga. Ne naše strategije, ne ljudske računice, ne moda svijeta, nego ljubav prema Bogu i drugima – to je srž svega.“ Potom je ukratko prikazao glavne teme o kojima će se zajednički promišljati na zasjedanju.

Uslijedili su pozdravi gostiju koji su ukratko prikazali stanje Katoličke Crkve u svojoj zemlji kao i konkretne okolnosti u kojima ona živi i djeluje.

Na početku radnoga dijela zasjedanja biskupi su poslušali izvješće s prvog zasjedanja XVI. opće redovne skupštine Biskupske sinode koje je od 4. do 29. listopada 2023. održano u Rimu. Izvješće je podnio delegat Hrvatske biskupske konferencije na tome događaju, pomoćni đakovačko-osječki biskup Ivan Ćurić. Iscrpno je prikazao tijek sinodskog zasjedanja uoči kojeg je upriličeno ekumensko molitveno bdjenje i duhovne vježbe za sudionike. Zasjedanje se odvijalo u općim skupštinama koje su bile prožete brojnim molitvenim stankama u šutnji između pojedinih intervenata. Osim toga, svi su članovi Sinode bili raspoređeni u manje skupine. Biskup Ćurić je istaknuo kako je cjelokupan sinodski rad bio u znaku jedinstvene metode „razgovara u Duhu“ gdje se u međusobnim razgovorima i pojedinim izlaganjima pozorno osluškivalo što Duh Sveti poručuje Crkvi našega vremena. Posvjedočio je da se na sinodi osjetila snažna sloboda i lakoća u iznošenju mišljenja i stavova te se očitovala različitost iskustava i životnih prostora iz kojih su sudionici došli. Pri kraju sinodskih zasjedanja sudionici su uputili cijeloj Crkvi zajedničko „Pismo narodu Božjemu“, a objavljeno je i sažeto izvješće s poticajima za nastavak sinodskog hoda koji će imati svoj vrhunac u listopadu iduće godine 2024. kada će biti održano drugo zasjedanje opće skupštine sinode.

Budući da je papa Franjo pozvao sveopću Crkvu na proslavu Jubileja 2025. godine pod geslom „Hodočasnici nade“, biskupi su toj temi u nastavku svojega zasjedanja posvetili posebnu pozornost. Iduća, 2024. godina, bit će po Papinoj želji u znaku molitvene priprave za taj Jubilej. Biskupije su na osobit način pozvane promicati središnje mjesto osobne i zajedničke molitve u vjerničkim zajednicama. Biskupi su upoznati i s kalendarom jubilejskih događanja. Kako je predviđeno, Papina bula proglašenja bit će objavljena početkom svibnja 2024., a jubilarna godina svečano će biti otvorena na Badnjak, 24. prosinca 2024. otvaranjem Svetih vrata u Bazilici sv. Petra u Rimu. Kako je uobičajeno, tijekom jubilarne godine katolički vjernici iz cijeloga svijeta hodočastit će u Rim.

Godina 2025. bit će i u znaku drugih dvaju hrvatskih nacionalnih jubileja. Naime, te ćemo godine proslaviti 1100. obljetnicu hrvatskoga kraljevstva kao i 1100. obljetnicu održavanja nacionalnih sinoda 925. i 928. u Splitu, u vrijeme hrvatskoga kralja Tomislava. Istaknuto je da te sinode u ovom našem vremenu koje na osobit način obnavlja osjetljivost za sinodalnost, nedvojbeno predstavljaju onu baštinu na koju se vrijedi iznova vraćati. O načinu obilježavanja tih visokih crkvenih i nacionalnih obljetnica bit će još govora na idućim zasjedanjima.

Na zasjedanju je donesena odluka o osnivanju Nacionalnog ureda za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba Hrvatske biskupske konferencije te je prihvaćen Pravilnik o njegovu  ustroju i djelovanju. Taj će Ured objediniti zadaće dosadašnjeg Povjerenstva za zaštitu maloljetnika i metropolijskih ureda. U radu Ureda angažirat će se tim stručnjaka iz raznih područja. Nakana osnivanja Ureda je, prije svega, unaprjeđenje prevencije i zaštite maloljetnih i ranjivih osoba na tragu dokumenata i nastojanja opće Crkve. Uz to, usvojene su ažurirane Smjernice za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba.

Biskupi su donijeli odluke i o nekim službama i imenovanjima u tijelima HBK. Za potpredsjednika HBK izabran je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, a za člana Stalnoga vijeća krčki biskup Ivica Petanjak. Riječki nadbiskup Mate Uzinić izabran je za predsjednika Vijeća za laike, a za predsjednika Vijeća za život i obitelj i Odbora za obiteljska savjetovališta pri tome Vijeću dubrovački biskup Roko Glasnović. Novi predsjednik Vijeća za misije je porečki i pulski biskup Ivan Štironja, a Vijeća za kulturu i crkvena kulturna dobra pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško. Za predsjednika Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij izabran je krčki biskup Ivica Petanjak, a za novog predsjednika Mješovite komisije HBK i Hrvatske redovničke konferencije splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić.

Predsjednici pojedinih komisija, vijeća i odbora HBK podnijeli su izvješća o radu od proteklog zasjedanja.

Dogovoren je i kalendar događanja za iduću godinu. Izvanredno zasjedanje HBK bit će održano 22. siječnja 2024. Katehetsko-pastoralni kolokvij za svećenike bit će upriličen 5. – 6. ožujka 2024. Plenarno 68. zasjedanje Sabora HBK bit će održano od 9. do 11. travnja 2024. Članovi HBK susrest će se s članovima Hrvatske redovničke konferencije 5. lipnja 2024., a sutradan, 6. lipnja bit će izvanredno zasjedanje HBK. Jesensko redovno 69. zasjedanje HBK bit će održano od 12. do 14. studenoga 2024.

Na kraju prvog dana zasjedanja biskupi su sudjelovali na predstavljanju knjige – zbornika „Demografija–Iseljavanje–Migracije“ sa Šestoga hrvatskog socijalnog tjedna koji je održan 2021. godine. Drugog dana zasjedanja nazočili su proslavi 30. obljetnice osnutka Hrvatskoga Caritasa.

Tajništvo HBK