Pod predsjedanjem predsjednika BK BiH vrhbosanskog nadbiskupa i apostolskog upravitelja Vojnog ordinarijata u BiH Tome Vukšića, na zasjedanju sudjeluju svi članovi BK BiH: potpredsjednik BK BiH mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić te banjolučki biskup Željko Majić. Sudjeluju i apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli, umirovljeni banjolučki biskup Franjo Komarica i umirovljeni banjolučki pomoćni biskup Marko Semren. Također sudjeluju delegat Hrvatske biskupske konferencije požeški biskup Ivo Martinović i Slovenske biskupske konferencije (SŠK) potpredsjednik SŠK biskup Murske Sobote Peter Štumpf. Na početku se biskupima se pridružio i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Francis Assisi Chullikatt.

Riječi pozdrava poimence svakom od članova biskupske konferencije uputio je nadbiskup Vukšić. Posebno je zahvalio domaćinu, mons. Majiću i njegovim suradnicima za sve usluge i gostoljubivost.

„Jednako srdačan pozdrav i vama, dragi biskupi Franjo i Marko, koji ste u mirovini, uz veliku i bratsku zahvalnost za otvorenu suradnju u biskupskoj konferenciji, za njezino predsjedanje i vođenje njezinih vijeća, za gostoljubivost u vrijeme zasjedanja i drugim prigodama, sa željom da u dobru zdravlju nastavite svoje vjerno služenje narodu Božjemu“, kazao je nadbiskup.

Izrazio je radost što je s njima i nuncij Chullikatt kojega je zamolio da papi Franji prenese njihovo „živo sjećanje i zahvalnost za srdačnu audijenciju tijekom našeg pohoda ad limina, za njegovo strpljivo slušanje i zanimanje za život Crkve u našim biskupijama“.

Bratski je pozdravio i biskupa Martinovića napomenuvši da je podrijetlom s područja BK BiH. „Dragi Ivo, osim pozdrava, još jednom ti radosno čestitamo na povjerenju koje ti je Crkva iskazala, i molimo te da preneseš našu zahvalu Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, biskupima i njihovim biskupijskim zajednicama u Hrvatskoj za duhovnu pomoć i tvarnu solidarnost s Crkvom i svim ljudima u BiH“, dodao je mons .Vukšić.

Pozdravio je i mons. Štumpfa i zamolio ga „da Slovenskoj biskupskoj konferenciji prenese našu zahvalnost za molitve i solidarnost iz toga dijela Crkve Kristove“.

„Na ovom zasjedanju osvrnut ćemo se najprije na provedbu zaključaka s prošle 89. redovite sjednice naše biskupske konferencije. Potom ćemo saslušati izvješća Nadzornoga vijeća Caritasa BK BiH, godišnje izvješće predsjednika istoga Caritasa i izvješće o raspodjeli sredstava Tjedna solidarnosti iz 2024. godine. Naravno, pozornost ćemo posvetiti i svom pohodu ad limina koji smo obavili od 3. do 8. svibnja 2024. A budući da brojnim članovima naših vijeća istječu redovni mandati, tema će nam biti i novi petogodišnji mandati članova tih vijeća. I naravno, da će naše pastoralne teme biti također obilježavanje Obiteljskoga dana krajem mjeseca srpnja na Kupresu, te jubilarna godina 2025. i obilježavanje 1100. obljetnice splitskih crkvenih sabora“, najavio je nadbiskup Vukšić.

Napomenuo je da su biskupi okupljanje započeli 15. srpnja slavljem mise u banjolučkoj katedrali na svetkovinu svetoga Bonaventure, naslovnika katedrale i zaštitnika Banjolučke biskupije. Njegovom zagovoru preporučio je sve članove biskupije kao i zasjedanje BK BiH.

„I na kraju, kao Isusovi učenici, uvijek i ondje gdje živimo, to jest također u Bosni i Hercegovini, mi kršćanski vjernici smo hodočasnici nade i poslani smo tamo gdje živimo unositi kršćansku radost i optimizam te, naspram svih izazova i opasnosti, graditi slogu i mir među ljudima i narodima i pozivati sve druge da isto čine. To se čini važnim naglasiti posebice u ovo vrijeme kad na mnogim stranama u svijetu prevladavaju nesloga, nedostatak dijaloga i spremnosti za dogovor, ili čak nasilje i ratovi“, kazao je na kraju svoga pozdrava predsjednik biskupske konferencije.

Riječi dobrodošlice svim sudionicima zasjedanja uputio je također mons. Majić te u svojstvu biskupa domaćina zaželio ugodan boravak u Banjoj Luci i plodonosan rad.

„Prije nego što kažem koju riječ o životu ove mjesne Crkve, želim još jednom zahvaliti svima vama koji ste jučer zajedno s nama molili i svetu misu prikazali na nakanu da dobri Bog po zagovoru našega nebeskoga zaštitnika – sv. Bonaventure, blagoslovi ovu mjesnu Crkvu, da bi i u ovim zahtjevnim vremenima bila vjerna Kristovom evanđelju i svojim životom svjedočila Božju ljubav prema svakom čovjeku, otvarala se životu i bila graditeljicom sretnije budućnosti.“

„Nemali je broj onih koji Banjolučku biskupiju percipiraju kao biskupiju u nestanku, o vjernicima ove mjesne Crkve govore kao ostatku ostataka. Istina je da statistički podaci idu u prilog ovakvom razmišljanju i govoru. Naime od predratnih oko 120 tisuća vjernika prošlu godinu zaključili smo s nešto više od 23 tisuća vjernika; više od 30 župa broji manje od 200 vjernika, a nemali je broj župa samo s kojom desetinom vjernika, a pet i s manje od 10 vjernika“, naveo je.

„Zasigurno, ovi podaci gledajući po ljudsku ne otvaraju vrata realnom optimizmu. No, kada mi god u misao dođu ovi obeshrabrujući podatci, zahvalan sam za Milost koja moj pogled upravlja na Krista Spasitelja koji bijaše prezren, odbačen od ljudi, čovjek boli, vičan patnjama, od kog svatko lice otklanja; na njega koji naše bolesti ponese, koji je naš boli na se uzeo, i to sve dok smo mi držali da ga Bog bije i ponižava; na njega čije nas rane izliječiše. (usp Iz 53, 3 – 5) Stoga u tom pogledu koji snaži vjeru, zajedno sa svećenicima i povjerenim nam vjernicima želimo svjedočiti ljepotu suobličenja s Kristovim patnjama“, kazao je biskup Majić.

„Za vrijeme službenoga pohoda ad limina, u Dikasteriju za kauze svetaca, dobili smo na uvid stanje pojedinih kauza. Banjolučka biskupija dobila je 9. prosinca 2014. godina nihil obstat – odobrenje Svete Stolice da povede dijecezanski proces za četvoricu svećenika ubijenih in odium fidei za vrijeme Drugoga svjetskoga rata. Odlučili smo se da po ovom pitanju radimo sustavnije i zauzetije ali i da otvorimo proces i za in odium fidei ubijene svećenike i sestru redovnicu u Domovinskom ratu. Molimo sve vjernike da ovaj naš blagoslovljeni rad prate svojom molitvom”, pozvao je banjolučki biskup. Sudionicima zasjedanja zaželio je ugodan boravak u Banjoj Luci i u Ordinarijatu.

Nazočnima se obratio i umirovljeni biskup Komarica. „Kao donedavni banjolučki biskup imao sam mogućnost i čast svake godine – više od četvrt stoljeća – kao domaćin a više godina i kao predsjednik, upućujući dobrodošlice i pozdrave svim sudionicima redovitog ljetnog zasjedanja naše Konferencije. Također, u više navrata sam u istom mjestu mogao pozdraviti i članove i naše i susjedne HBK, na našem godišnjem redovitom zasjedanju“, podsjetio je.

„Upućujem Vam iskrene želje, praćene mojom molitvom za plodan i uspješan rad i ovog zasjedanja za dobrobit povjerenih Vam Kristovih vjernika na području naše zemlje, za učvršćivanje katoličke vjere i za planiranje i ostvarivanje zajedničkih pastoralnih inicijativa u suočavanju s aktualnim problemima i izazovima. To isto Vam želim i za sva Vaša buduća zasjedanja – redovita i izvanredna. Gospodin obilno blagoslivljao Vaš zajednički trud i rad!“, zaželio je mons. Komarica.

„S mojim umirovljenjem završava svoje djelovanje u ovdašnjoj našoj BK i posljednji njezin član od one prve ‚garniture‘ njezinih članova. Zahvalno mislim na protekli, zajednički rad svih članova konferencija, u ratnim vremenima i izazovnim poratnim godinama… Moje djelovanje u biskupskim konferencijama, tijekom 38 godina aktivne biskupske službe, najprije u BK Jugoslavije, a onda u sadašnjoj BK BiH bilo je prožeto istinskim trudom i nastojanjem oko ostvarivanja zajedničkog djela i djelovanja naše domovinske Crkve, te u čestom sudjelovanju u svojstvu izaslanika naše BK na međunarodnim i svjetskim crkvenim skupovima“, rekao je.

„Za sve zahvaljujem dobrom Bogu i sve prepuštam Njegovom milosrđu!“, zaključio je biskup Komarica.

Prisutnima se obratio i mons. Semren. Posebno je zahvalio nunciju Chullikattu za brzu odluku o njegovu umirovljenju u skladu s njegovom zamolbom da to bude obznanjeno na svetkovinu sv. Bonaventure jer je i imenovan upravo na tu svetkovinu 2010. godine. Spomenuo je da je kao član BK BiH sudjelovao na zasjedanjima Biskupske sinode i drugim konferencijama nastojeći predstavljati BK BiH na najbolji način. Zahvalio je braći biskupima s kojima je imao prigodu surađivati te izrazio otvorenost za buduću suradnju.

Biskup Martinović pozdravio je sve biskupe u ime predsjednika i svih članova Hrvatske biskupske konferencije. Zahvalio je svim biskupima koji su došli na njegovo biskupsko ređenje ili su mu uputili čestitke.

Osvrćući se na razdoblje od posljednjeg zasjedanja BK BiH u ožujku 2024. u Mostaru, kazao je da je HBK održala jedno redovno i jedno izvanredno plenarno zasjedanje te se osvrnuo na najvažnije teme.

„Na redovnom zasjedanju bilo je govora o pripremama za proslavu Svete jubilejske godine i 1100. obljetnice nacionalnih splitskih crkvenih sabora u vrijeme hrvatskog kralja Tomislava, koje će se održati 2025. godine. Na čelu Odbora HBK za jubilejske proslave je vojni ordinarij Jure Bogdan… Jedna od glavnih tema bila nam je i sve raširenija ovisnost o kocki koja ima razorne posljedice za pojedince, obitelji i društvo… Razgovarali smo i o nacrtu Ugovora o katoličkim odgojno-obrazovnim ustanovama u Republici Hrvatskoj, koji je trenutno u fazi prijedloga i usuglašavanja stavova između crkvenih i državnih predstavnika. Ugovor će regulirati status katoličkih osnovnih i srednjih škola te katoličkih vrtića i đačkih domova… Osnovali smo Odbor za pastoral branitelja, članova njihovih obitelji i stradalnika Domovinskog rata. Odbor će koordinirati postojeće pastoralne aktivnosti i promicati nove inicijative s ciljem poboljšanja kvalitete života branitelja i njihovih obitelji“, kazao je požeški biskup.

Ukratko se je osvrnuo i na redovni godišnji susret biskupa HBK i redovničkih poglavara i poglavarica koji imaju sjedište na području HBK, održan 5. lipnja 2024. u sjedištu HBK u Zagrebu i prvi susret članova Stalnog vijeća HBK s umirovljenim biskupima upriličen krajem travnja 2024. u Zagrebu.

Biskup Štumpf prenio je pozdrave predsjednika i članova Slovenske biskupske konferencije. govorio je o životu Crkve u Sloveniji u posljednje vrijeme. „Naša biskupska konferencija ima osam članova: dvojicu nadbiskupa, četvoricu biskupa i dvojicu pomoćnih biskupa. Proživjeli smo intenzivnu i izazovnu godinu, obilježenu sinodalnim radom, ali ne samo njime“, kazao je murskosobotski biskup.

Ukratko je predstavio nekoliko najznačajnijih događaja koji su obilježili život katoličke crkvene zajednice u Sloveniji u protekloj godini. Kazao je da su početkom kolovoza 2023. Sloveniju pogodile jake oluje koje su uzrokovale velike poplave koje su imale za posljedicu nekoliko milijardi eura štete na infrastrukturi i privatnim kućama. Spomenuo je novi prijevod Jeruzalemske Biblije na slovenski jezik. Kazao je da je većinska vladajuća stranka obećala brojne reforme koje nisu ostvarene, a ugrožavaju vjersku slobodu i značajno ograničavaju pastoralno i karitativno djelovanje Crkve u Sloveniji, unatoč tome što se ističe vjerska sloboda. Na kraju je najavio Forum za mir 2025. koji će se održati u Kopru u subotu 14. lipnja 2025. o temi „Zajedničke vrijednosti života za mir“.

Tijekom zasjedanja biskupi će se, među ostalim, osvrnuti na provedbu zaključaka donesenih na 89. redovnom zasjedanju BK BiH, održanom 21. i 22. ožujka 2024. u Mostaru, zatim saslušati izvješće Nadzornog i Upravnog vijeća Caritasa Bosne i Hercegovine. Također će se osvrnuti na svoj pohod ad limina od 3. do 8. svibnja 2024. Rimu te dogovoriti saziv Vijećâ i Komisija BK BiH u novom petogodišnjem mandatu.

Konferencija za medije bit će upriličena u srijedu 17. srpnja u 12 sati, također u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci. Na teme zasjedanja osvrnut će se nadbiskup Tomo Vukšić i biskup Željko Majić.