Na zasjedanju, koje je počelo u utorak, 14. studenog, bilo je govora o zaštiti maloljetnika i odraslih ranjivih osoba, demografiji, o temama Biskupske sinode u Rimu, a najavljene su i pripreme za Jubilarnu 2025. godinu.

Osnovan Nacionalni ured za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba

Hrvatski biskupi su na zasjedanju odlučili osnovati Nacionalni ured HBK za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba koji će objediniti dosadašnji rad Povjerenstva i metropolijskih ureda. Novonastali ured bit će pod nadzorom Stalnog vijeća HBK te se njime želi efikasnije pratiti i informirati o slučajevima zlostavljanja te implementirati nove smjernice i odredbe koje dolaze iz Rima.

Kako je rekao zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, nije riječ o ukidanju zasebnih tijela, već o prilagođavanju i želji „da se na kvalitetniji i bolji način odgovori potrebama” centraliziranjem poznatih informacija i snaga stručnjaka iz raznih područja.

To ne znači da pojedini biskupi ostaju bez obaveza glede toga pitanja. „Naprotiv, svaki biskup ima obavezu u svojoj biskupiji, ali ovo je sad jedno tijelo koje će još snažnije doprinijeti, nadamo se, prije svega prevenciji”.

Uz predviđene dvije zaposlene osobe, Ured će surađivati sa stručnjacima iz cijele Hrvatske koji će biti na pomoći biskupima pri pokretanju procesa te žrtvama i počiniteljima.

Mons. Ćurić o sudjelovanju na zasjedanju Biskupske sinode o sinodalnosti

Pomoćni đakovačko-osječki biskup Ivan Ćurić bio je delegat HBK na listopadskom zasjedanju Biskupske sinode o sinodalnosti u Rimu. Novinarima je predstavio tijek zasjedanja koje se temeljilo na materijalima prikupljenima tijekom pripremnih godina i događaja.

Odjek je to života Crkve u cijelom svijetu. Kako je objasnio mons. Ćurić, iskustva su to Crkve „koje proživljava ratove, klimatske promjene, ekonomske sustave koji proizvode iskorištavanje, nejednakosti i otpad, iskustva Crkve čiji vjernici trpe mučeništvo u zemljama gdje su one manjine i gdje se suočavaju sa sve snažnijim, a ponekad i agresivnim doživljajem sekularizacije. To su Crkve ranjene seksualnim zlostavljanjem i zloporabama moći i savjesti, bilo da su ekonomske ili institucionalne naravi”.

Delegat HBK istaknuo je zapaženu „živost” i „svježinu” Crkve u misijskim zemljama, a spomenuo je kako je pripremno razdoblje rodilo novom inicijativom digitalnih misionara. Poručio je nadalje kako je imao prilike prenijeti ekumensko svjedočanstvo iz Hrvatske, a sažeto izvješće s tog zasjedanja na 37 stranica uskoro će biti dostupno i na hrvatskom jeziku.

Biskupska sinoda o sinodalnosti završit će zasjedanjem u Rimu za godinu dana.

Potrebna dugoročna demografska politika

Govoreći pak o drugim temama plenarnog zasjedanja, mons. Đuro Hranić, ujedno novi potpredsjednik HBK, izrazio je zainteresiranost hrvatskih biskupa za demografska pitanja.

„Slažemo se s demografima i primjećujemo da se hrvatska politika godinama ne suočava na dovoljno ozbiljan i odgovoran način s upozorenjima i pozivima demografa koji argumentirano analiziraju i predlažu rješenja za promjenu demografskog stanja u Hrvatskoj”, kazao je mons. Hranić, koji to smatra vitalnim pitanjem za budućnost hrvatskog naroda koje se ne smije odlagati.

Istaknuo je zatim „opasnosti dominantne postmoderne kulture” koja „rastače bračne i obiteljske vrednote”, te ih „prikazuje kao nazadne i konzervativne ustanove”. Ekonomska kriza, koruptivni obrasci ponašanja i poteškoće u funkcioniranju pravne države rezultirale su iseljavanjem, osobito mladih obrazovanih ljudi i mladih obitelji s djecom, što se „itekako odražava na demografsku sliku društva i države”.

Upozorivši da se na mandat od četiri godine na demografskom planu ne može ništa promijeniti, nadbiskup Hranić rekao je da je potrebna dugoročna demografska politika koja će biti donesena, ako ne konsenzusom svih što bi bilo idealno, onda barem većinom tako da kad se promijeni stranka na vlasti da se ne promijeni i demografska politika.

„Mi smo ne samo u demografskoj recesiji nego u demografskom slomu. Ideal bi bio da uspijemo zaustaviti daljnji demografski pad i onda da možemo malo – pomalo kroz dugoročne mjere doći do toga da postignemo rezultate kakve su postigle pojedine zemlje koje su demografske mjere donijele prije nekoliko desetljeća i koje sustavno provode“, kazao je nadbiskup Hranić.

Ujedno je upozorio i na problem nedovoljnog broja radnika i uvoz radne snage iz drugih zemalja. „Mi biskupi razmišljamo da nije dobro da useljenička politika i dovođenje radnika budu prepušteni samo poslodavcima, a da država bolje ne kontrolira da se te ljude ne iskorištava, poštuje njihovo ljudsko dostojanstvo. Mi biskupi osjećamo da smo pozvani na socijalnoj i humanitarnoj razini biti blizu tim ljudima”, poručio je.

Položaj Srijemske biskupije

Na novinarski upit o gostovanju beogradskog nadbiskupa Ladislava Németa na zasjedanju HBK, mons. Hranić je najavio novi susret s njim vezano uz razumijevanje položaja Srijemske biskupije unutar države Srbije, ali uz potporu Đakovačko-slavonske crkvene pokrajine.

„Ovo je na lokalnoj razini jedna suradnja među biskupijama, ovo što mi imamo, i da je Srijemska biskupija u sastavu (Đakovačko-osječke) crkvene pokrajine, ali nije ona zbog toga išta manje u Srbiji”, rekao je mons. Hranić.

Novi predsjednici

Biskupi su tijekom jesenskog zasjedanja govorili o pripremama za Jubilarnu 2025. godinu, zbog čega će sljedeća godina u Crkvi biti posvećena molitvi. Predstavili su i nove predsjednike pojedinih tijela HBK: mons. Mate Uzinić – Vijeće za laike, mons. Roko Glasnović – Vijeće za život i obitelj, mons. Ivan Štironja – Vijeće za misije, mons. Ivan Šaško – Vijeće za kulturna dobra i mons. Ivica Petanjak – Komisija za martirologij.