Dubrovački biskup Roko Glasnović pozdravio je na početku sve okupljene te se obratio posebice obiteljima osoba s invaliditetom rekavši kako se na tom slavlju posebno za njih moli, kao i za mir u srcima i mir u svijetu.

U propovijedi je nadbiskup Vukšić govorio o nasljedovanju primjera Božjih svjedoka, o postojanom ispovijedanju kršćanske vjere te o osjećanju zaštite sv. Vlaha u pogiblima života. Neke od svojih misli potkrijepio je, uz ostalo, citatima dubrovačkog pjesnika Ivana Gundulića.

„Molimo za sve vjernike ove biskupije, za njihovu sadašnjost i njihovu budućnost, za sve njihove potrebe, nade i želje, za zdravlje njihovih tijela i čistoću njihovih duša i savjesti. Molimo jednako, i s istim nakanama, također za svakoga drugoga čovjeka, kao i za sve koji im u velikom broju dohode u pohode da ovdje dušu nahrane kulturom, da oko obraduju ljepotom i tijelo da odmore“, kazao je na početku propovijedi mons. Vukšić dodavši kako su hodočasnici pristigli s raznih strana također došli moliti Božji blagoslov i pomoć po zagovoru sv. Vlaha.

Nasljedovati primjer sv. Vlaha, Božjeg svjedoka

„Divan je, dakle, bio blaženi Vlaho u svjedočenju za Krista i u služenju braći i sestrama koje mu je Crkva povjerila. Uzoran je bio u služenju i trpljenju. Primjeran je bio u brizi za druge i za nasljedovati je njegova ustrajna vjernost Kristu“, ustvrdio je propovjednik te istaknuo Vlahovu sličnost Kristu „u vršenju volje Božje sve do smrti, smrti na bodljama češlja od željeza“.

„Muke koje je podnio i služba koju je obnašao za njega su bile mjesto, prigoda i način očitovanja postojanosti Kristova svjedoka“, nastavio je vrhbosanski nadbiskup te riječi čitanja iz Knjige mudrosti o dušama pravednika koje su u rukama Božjim primijenio i na Parca. Nadalje je protumačio kako je riječ „pravednik“ u starozavjetnoj Knjizi mudrosti drugo ime „za onoga koji se, upravo po svojoj vjeri u Boga, razlikuje od čovjeka što svoja uvjerenja i život ravna bez Boga“.

„A ključ i svrha vjernikova vijeka, njegova ponašanja na zemlji i odnosa prema drugim ljudima je budući život i želja zauvijek biti u ruci Božjoj, tamo gdje ga ne može više dotaknuti muka nikakva. Dapače, pravednik već za ovoga života, usprkos progonima i kušnjama kojima je izložen, i usred njih, zna da uživa Božji blagoslov jer su i teške situacije za njega providonosna sredstva za jačanje kreposti, za duhovni rast, te prilika za svjedočenje i naviještanje drugima, za skupljanje zasluga radi dobivanja vječne slave“, poručio je mons. Vukšić.

Postojano ispovijedanje kršćanske vjere

Nastavljajući promišljanje o postojanosti, koju spominje pisac Poslanice Hebrejima, nadbiskup Vukšić kazao je kako posebice mučenici svjedoče da iz postojanosti u vjeri raste i hrani se vjernost u nasljedovanju te misionarsko naviještanje i svjedočenje. „Zato je talent duhovne postojanosti u životu općenito, a u vjeri osobito, velik blagoslov jer se njome nadvladaju kušnje i izazovi“, istaknuo je.

Ustvrdivši kako je sv. Vlaho bio „postojan svjedok Kristov“ vrhbosanski nadbiskup podsjetio je da je sv. Vlahu život nasilno bio oduzet samo zato što je bio „vjeran volji Božjoj i svojoj savjesti“.

„Stoga, dok mu se utječemo i dok molimo da, po zagovoru kršćanskih mučenika, prestane svaki progon i da se posvuda poštuje čovjekovo dostojanstvo, da se osigura sloboda izbora vjere i njezina javnog ispovijedanja, ne smijemo zaboraviti nikoga od ljudi koji, dok mi ovdje u slobodi slavimo, bilo gdje u svijetu, trpe zbog svojih uvjerenja ili vjere koju ispovijedaju. Oni su svi naša braća i sestre i za njih molimo“, kazao je.

Kao primjer progona ljudi zbor njihove vjere mons. Vukšić je naveo podatke objavljene prije dva tjedna (18. siječnja, World Watch List 2023, Open Doors) koji kažu da je tijekom 2022. godine u svijetu zbog njihove vjere bilo progonjeno čak 360 milijuna kršćana. Odnosno, svaki sedmi kršćanin bio je izložen nekom obliku fizičkoga progona ili diskriminacije zbog vlastite vjere, a brojni su bili ubijeni.

„Na ovaj svečani i Bogu dragi dan, po zagovoru svetoga Vlaha, zazivamo prestanak svih progona i stradanja“, kazao je propovjednik, te, uz molitvu za sve koji trpe, naveo riječi pape Franje (20. lipnja 2020.): „Toliki su kršćani progonjeni također danas u cijelom svijetu. Ako trpe za Evanđelje i s ljubavlju, oni su mučenici naših dana i možemo sa sigurnošću reći da su brojniji od mučenika prvih vremena. Toliki mučenici samo zato što su kršćani. Tim svojim jučerašnjim i današnjim učenicima, koji podnose progon – nastavlja Papa i citira upravo naviješteno evanđelje (Mt 10,28) – Isus preporučuje: ‘Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, a duše ne mogu ubiti’. (…) Ništa, ustvari, oni ne mogu protiv duše, to jest protiv zajedništva s Bogom. Nju nitko ne može oduzeti učenicima jer je dar Božji. Jedini strah koji učenik treba imati jest onaj da izgubi ovaj Božji dar odričući se da živi prema Evanđelju i uzrokujući tako moralnu smrt koja je plod grijeha.“

Osjećati zaštitu sv. Vlaha u pogiblima života

Govoreći o vjeri koju je kršćanin prihvatio i koju ispovijeda, vrhbosanski nadbiskup je kazao kako ona „nije lišena otpora ni na razini osobnih slabosti“, te zato „kršćanin živi vjeru u trajnoj napetosti između ispovijedanja i ugroze“. Objasnio je kako kršćanin dok s jedne strane vjeruje, s druge strane ponizno ispovijeda slabosti te uvijek moli za ustrajnost. Ustrajnost je oznaka svetaca pa su njihovi primjeri u tome vrlo poučni. Pri tome postojanost pomaže kako kod vanjskih izazova, tako i pred unutarnjim slabostima.

„Postojanost je luka spasa pred izazovima koji dolaze izvana i koji često ne ovise o nama. Točno onako kako veli sveti tekst, i kad su javno izvrgnuti porugama i nevoljama, postojani su zajedničari svetih s kojima se prije njih tako postupalo“, kazao je predslavitelj. Dodao je kako kršćani u vidu toga zajedništva sa svetima, s radošću ustrajavaju u postojanoj vjeri i onda kad otimaju njihova dobra, a oni koji su heroji vjere ustrajavaju čak i onda „kad im oduzimaju ovozemaljski život, jer znaju da će imati bolji i trajan posjed (usp. Heb 10,33-34)“.

„Postojanost je također ustuk i pred slabostima koje dolaze iz čovjekove nutrine. S njom kršćanin, vođen željom za tim boljim i trajnim posjedom u vječnosti, odgovorno živi u svom vremenu“, nastavio je mons. Vukšić. Uz primjere svetaca koji kršćane tome poučavaju, vrhbosanski nadbiskup je citirao i dubrovačkog pjesnika Ivana Gundulića iz 17. stoljeća koji u svojoj poznatoj religioznoj poemi „Suze sina razmetnoga“ o prolaznosti života piše: „Što je bilo, prošlo je veće, / što ima biti, još nije toga, / a što je sada, za čas neće / od prošastja ostat svoga: / na hipu se brijeme vrti, / jedan hip je sve do smrti“, kao i: „Tko se rodi svak umrije, / i bî, kao ti, prije tebe; / da, kao njemu, i tebi je / mrtvu biti od potrebe, / da za tobom rode opeta / novi narod, nova ljeta.“

Na kraju je naglasio kako su sveci, koji već uživaju bolji i trajan posjed u vječnosti, a među njima i sveti Vlaho, „poštivali vrijednost dobara ovoga svijeta“. Njima su se i sami služili, ali su imali „pamet hitru“ i znali, kako pjeva Gundulić: „Sve je što svijet gleda i dvori / na ognju vosak, dim na vitru, / snijeg na suncu, san o zori, / trenutje oka, strila iz luka / kojem potegne snažna ruka.“

Propovijed je zaključio riječima: „Po zagovoru kršćanskih mučenika, neka nam Gospodin pomogne nasljedovati primjer Božjega svjedoka svetoga Vlaha, usvojiti i primijeniti njegov nauk, nasljedovati njegov primjer te postojano ispovijedati kršćansku vjeru.“

Uz predvoditelja svečanog euharistijskog slavlja predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Vukšića i biskupa domaćina mons. Glasnovića na misi su koncelebrirali predsjednik Hrvatske biskupske konferencije te splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, barski nadbiskup i primas Srbije Rrok Gjonlleshaj, šibenski biskup Tomislav Rogić, hvarski biskup Ranko Vidović, gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, kotorski biskup i imenovani porečki i pulski biskup Ivan Štironja, mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić, albanski katolički biskup u Rreshenu Gjergj Meta, sapski biskup Simon Kulli, te umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas i umirovljeni kotorski biskup Ilija Janjić. Sudjelovali su i generalni tajnik HBK vlč. Krunoslav Novak te brojni svećenici, poglavari i poglavarice redovničkih zajednica, redovnice i redovnici, domaći vjernici i hodočasnici s raznih strana. Na Festu su stigla i dvojica nedavno zaređenih đakona u Albaniji don Mario Katalinić i don Srećko Franušić.

Među predstavnicima drugih vjerskih zajednica slavlju dubrovačkog zaštitnika nazočili su zahumsko-hercegovački episkop i primorski vladika Dimitrije Rađenović sa svećenicima te glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Dubrovniku i predsjednik Sabora Islamske zajednice u Hrvatskoj Salkan ef. Herić.

Svetog Vlaha Grad Dubrovnik slavi kao svog zaštitnika pa su na misi sudjelovali dubrovački gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima, kao i brojne osobe iz javnog, kulturnog i društvenog života grada Dubrovnika i županije. Nazočili su također izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnik u Hrvatskom saboru  Andro Krstulović Opara, izaslanica predsjednika Vlade i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica i brojni drugi gosti.

Poseban naglasak misnog slavlja Feste sv. Vlaha 2023. stavljen je na osobe s invaliditetom i njihove obitelji jer je to prva godina trogodišnjeg pastoralnog ciklusa u Hrvatskoj „Obitelji osoba s invaliditetom u krilu Crkve“. Molitvu vjernika Bogu su uputili učenici Biskupijske klasične gimnazije Laura Lazarević i Petar Krešimir Kačić, dok su misna čitanja navijestili Zrinka Perić, Luka Šerić i Zvonimir Cetinić. Evanđelje je navijestio đakon don Mario Karadakić. Darove na oltar prinijela je obitelj Anite i Mata Garića. Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti katedralni zbor ojačan pjevačima Mješovitog zbora Župe Svetog Križa iz Dubrovnika i Mješovitog zbora Župe Presvetog Spasitelja iz Mokošice. Orguljaška pratnja bio je Marko Palčok, a zborovima je dirigirala Petra Potrebica. Ceremonijar misnog slavlja bio je kancelar Dubrovačke biskupije don David Marjanović.