O zasjedanju biskupa iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine govorili su predsjednik BK BiH vrhbosanski nadbiskup metropolit i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić te predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Bože Radoš.

Nadbiskup Vukšić pozdravio je medijske djelatnike i zahvalio što prate crkvena zbivanja čime „izravno doprinose napretku dobra i crkvenoga života na ovom području“. Spomenuo je da na godišnjem zasjedanju dviju biskupskih konferencija prevladavaju teme od zajedničkog zanimanja među kojima je i ovoga puta bila dušobrižnička briga za vjernike iseljenike u inozemstvu. Također je izvijestio da je na zasjedanju bilo riječi i o organizaciji vodstva i života unutar Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu.

„To je jedna od najstarijih hrvatskih ustanova, možda čak i najstarija, izvan hrvatskog govornog područja koja je hrvatska i postoji u kontinuitetu. Briga za taj zavod, čiji je mons. Bože bio neko vrijeme rektor, je naša zajednička briga – i za svećenike koji ondje studiraju, i za vodstvo koje brine o tom zavodu“, kazao je nadbiskup.

Također, izvijestio je da su se biskupi osvrnuli i na upravo završeni Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH 2024. odnosno na „akciju solidarnosti Crkve u Republici Hrvatskoj ili Crkve na području Hrvatske biskupske konferencije s Crkvom u Bosni i Hercegovini i s ljudima u BiH, ali i s Crkvom i s ljudima izvan BiH, ondje gdje postoji potreba i gdje Hrvatska biskupska konferencija i na druge načine pomaže katolicima da bi mogli svoj crkveni život organizirati na pravi način i na bolji način nego li je to do sada“. Dodao je i da su biskupi raspravljali i o pitanju odgoja i obrazovanja svećeničkih kandidata.

„Ta tematika je vrlo živa u crkvenom životu. Naši fakulteti – naša visoka učilišta i naši srednjoškolski centri koji su u funkciji te priprave – su, kao i sveukupno školstvo i studiji, vrlo živa materija – kako se to kaže – i svako malo, svakih nekih desetak godina, potrebne su reformske intervencije u nastavne programe, u načine odgoja, priprave, itd.“, pojasnio je mons. Vukšić.

Zaključno je dodao da je bilo riječi i o misionarima svećenicima, redovnicima, redovnicama, ali i o – u novije vrijeme – vjernicima laicima porijeklom iz ovih krajeva koji kao misionari djeluju na različitim područjima u Latinskoj Americi, u Africi i još ponegdje.

„I naravno da je briga za njih također i naša obveza, a u službi njihovoj i našoj, također, kao neka vrsta kontakta, jesu Papinska misijska dijela kao ustanova koja postoji na području svake biskupske konferencije. Tako i mi ovdje imamo svoj ured, takozvanu Misijsku centralu, koja u okviru svojih nadležnosti se, i u dogovoru s našim biskupskim konferencijama, brine za naše misionare“, kazao je nadbiskup Vukšić.

Biskup Radoš također je pozdravio medijske djelatnike te uvodno kazao da HBK i BK BiH u spomenutim temama, odnosno područjima, „djeluju kao jedna pluća“. „I dišemo zajedno jer to su stvari koje nas tako povezuju da moramo zajedno promišljati i davati svoj doprinos“, istaknuo je.

Potom je govorio o jednoj od tema zasjedanja – Caritasu. „Ako su ova dva plućna krila dvije biskupske konferencije, onda ono što je srce, ono što je središte, svakako je poslanje Crkve, a to je Caritas, to je ljubav. Naše dvije biskupske konferencije, preko nacionalnih i biskupijskih Caritasa, usko surađuju tijekom cijele godine. Jedna od akcija koju provodi Hrvatska biskupska konferencija je i Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. Ona se odvija već 18. put. Postali smo punoljetni i možemo reći da na mnogo područja djelujemo sinkronizirano, da stalno unapređujemo naše djelovanje koje nas onda čini plodnima ondje gdje bi Crkva trebala biti prisutna“, kazao je biskup. Dodao je da Tjedan solidarnosti izvire iz poslanja Crkve jer se događa u sredini korizme.

„Naš je cilj, onaj koji je zapisan u Evanđelju, da je čovjek u potrebi naš brat. Ovo naglašavam i zato što je ova akcija Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH. Kršćanski duh ne ostaje na granicama Crkve, nego je Crkva autentična ako su svi oni koji su u potrebi adresati pomoći. I ovdje smo sretni jer vidimo da Caritasi u BiH, kako onaj nacionalni tako i nadbiskupijski i dva biskupijska, djeluju jako dobro“, istaknuo je biskup Radoš.

Podsjetio je da Caritas pomaže potrebite koji su bliski Crkvi, kao i sve druge koji s Crkvom nemaju dodira jer „onaj tko je u potrebi nema druge adrese, nego je čovjek u potrebi“.

Izvijestio je da je novčana pomoć prikupljena u toj akciji stalno u porastu, što je protumačio kao „znak da mnogi imaju osjećaj za potrebne i žele dati onima koji su potrebni“. Na kraju je kazao da je najveći dio pomoći prikupljen iz milodara tijekom svetih misa, ali i da pomažu i mnogi drugi, osobito hrvatski iseljenici, bilo pozivom na donatorski broj telefona ili uplatama, kao i pojedine organizacije.

Govornici su potom odgovarali na pitanja novinara.

Na zamolbu da se osvrnu na demografsku sliku vjernika u BiH i u RH, nadbiskup Vukšić je istaknuo da o tome ove godine na njihovom zajedničkom zasjedanju nije bilo govora, ali da će više informacija biti dostupno krajem ožujka 2024. kada se očekuje završetak obrade informacija koje se iz župa dostavljaju središnjim ustanovama odnosno biskupskom ordinarijatu, a zatim i Biskupskoj konferenciji.

Odgovarajući na isto pitanje, biskup Radoš je kazao da je tema demografije „jedno bolno pitanje za sve nas“. „Hrvatska biskupska konferencija preko svojih ustanova organizirala je više simpozija o toj temi. Mnoge biskupije organizirale su različite skupove, stručne skupove o toj temi. Vjerujem da je to zajedničko pitanje sviju. Ovdje u BiH vi poznate stanje i probleme. U Hrvatskoj to je pitanje ne samo politike, Crkve, nekih drugih ustanova, nego je to naše zajedničko pitanje i samo ga tako možemo rješavati“, kazao je.

Mons. Radoš ukazao je i na pozitivne demografske trendove povratka. „Puno je radnih mjesta otvoreno. Ima dosta onih koji dolaze kao radnici na privremeni rad u Hrvatskoj, što pokazuje da ima načina i putova da oni koji imaju svoj dom, svoju obitelj, mogu blizu kuće obitelji pronaći i mjesto svoga rada, a onda i jedan kvalitetan život“, rekao je.

Na molbu da prokomentira nedavne pozitivne pomake u pregovorima za članstvo BiH u EU, nadbiskup Vukšić podsjetio je da je u svom pozdravnom govoru već kazao da biskupska konferencija, te on osobno, oduvijek podržavaju svaki napredak u tom procesu.

„Mi se radujemo svim tim pozitivnim znakovima. Radujemo se, iznad svega, što mislimo da će ti procesi ako, ako Bog da, završe na pozitivan način, ovdje donijeti, prije svega, određene pravne standarde koji će omogućiti da mir bude sigurniji, da zadovoljstvo ljudi bude veće“, kazao je nadbiskup Vukšić.

Dodao je da, zahvaljujući europskim pravnim standardima, demokraciji i dogovorima ljudi, na području onoga što nazivaju Europska unija gotovo 80 godina nema rata. „Ako ništa drugo, taj blagoslov mira je ogroman argument i on bi morao biti prisutan u razmišljanju (…) jer mir je početak svakoga blagostanja, i psihološkoga, i ekonomskoga, i svakoga razvitka, jer ondje gdje mir postoji, moguće je i dogovaranje“, poručio je mons. Vukšić.