Nakon što je spomenuo da su prošle godine uspostavljeni i poboljšani diplomatski odnosi Svete Stolice s nekim zemljama, papa Franjo svoje je obraćanje usmjerio na temu mira: „Mir je prvenstveno Božji dar, jer on je taj koji nam je ostavio svoj mir. No, to je i odgovornost na svima nama: ‘Blago mirotvorcima’. Riječ tako jednostavna, a tako zahtjevna i bogata značenjem. Danas bih se želio usredotočiti na naša razmišljanja o miru, u trenutku povijesti kada je mir sve više ugrožen, oslabljen i dijelom izgubljen. Što se toga tiče, odgovornost je Svete Stolice unutar međunarodne zajednice biti proročki glas i apelirati na savjesti“.

„Ovako se ne rješavaju sporovi među narodima“

Spominjući sve veći broj sukoba u svijetu, odnosno „treći svjetski rat u dijelovima“, Papa je izrazio duboku zabrinutost u vezi s događajima koji se odvijaju u Izraelu i Palestini. „Svi smo ostali šokirani napadom 7. listopada na izraelski narod, u kojem je veliki broj nedužnih osoba stravično ranjen, mučen i ubijen, a mnogi i uzeti kao taoci. Ponovno osuđujem ovaj čin i svaku pojavu terorizma i ekstremizma. Ovako se ne rješavaju sporovi među narodima; ti sporovi su samo pogoršani i uzrokuju patnju za sve. Doista, napad je izazvao snažan izraelski vojni odgovor u Gazi koji je doveo do smrti desetaka tisuća Palestinaca, uglavnom civila, uključujući mnogo mladih ljudi i djece, te izazvao iznimno tešku humanitarnu krizu i nepojmljive patnje“.

Kako je rekao Papa: „Svim uključenim stranama ponavljam svoj apel za prekid vatre na svim frontama, uključujući Libanon, i hitno oslobađanje svih talaca koji su držani u Gazi. Tražim da palestinski narod dobije humanitarnu pomoć, a bolnice, škole i bogomolje dobiju svu potrebnu zaštitu. Nadam se da će međunarodna zajednica odlučno težiti rješenju dvije države, jedne izraelske i jedne palestinske, kao i međunarodno zajamčenog posebnog statusa za grad Jeruzalem, kako bi Izraelci i Palestinci konačno mogli živjeti u miru i sigurnosti“.

Sadašnji sukob u Gazi dodatno destabilizira krhku regiju punu napetosti, rekao je u svom obraćanju Sveti Otac. „Ne možemo zaboraviti sirijski narod koji živi u situaciji ekonomske i političke nestabilnosti pogoršanoj potresom prošle veljače. Neka međunarodna zajednica potakne uključene strane na konstruktivan i ozbiljan dijalog i traženje novih rješenja, tako da sirijski narod više ne mora patiti zbog međunarodnih sankcija“. Rimski biskup je također izrazio duboku žalost zbog milijuna sirijskih izbjeglica koje su još uvijek prisutne u susjednim zemljama poput Jordana i Libanona. „Na poseban način mislim na voljeni libanonski narod i izražavam svoju zabrinutost zbog socijalne i ekonomske situacije u kojoj se nalaze“, poručio je.

Sukobi u Aziji i Europi

U nastavku, papa Franjo je skrenuo pozornost na Mjanmar i zamolio da se uloži svaki napor kako bi se toj zemlji pružila nada i dostojanstvena budućnost njezinim mladima, a da se u isto vrijeme ne zanemaruje hitna humanitarna situacija koje Rohingye nastavljaju doživljavati.

„Uz ove složene situacije, postoje i znakovi nade, kakve sam mogao iskusiti tijekom svog putovanja u Mongoliju, čijim vlastima još jednom izražavam svoju zahvalnost na dobrodošlici“. Papa je isto tako izrazio zahvalnost i mađarskim vlastima na gostoprimstvu, gdje je boravio u travnju. „Bilo je to putovanje u srce Europe, bogate povijesti i kulture, gdje sam osjetio naklonost mnogih ljudi, a opet osjetio blizinu sukoba koji bismo smatrali nezamislivim u Europi dvadeset i prvog stoljeća“.

„Nažalost, nakon gotovo dvije godine velikog rata koji je Ruska Federacija vodila protiv Ukrajine, toliko željeni mir još nije uspio zaživjeti u umovima i srcima, unatoč velikom broju žrtava i golemim razaranjima. Ne može se dopustiti opstanak sukoba koji nastavlja metastazirati, na štetu milijuna ljudi; potrebno je prekinuti sadašnju tragediju pregovorima, poštujući međunarodno pravo“, naglasio je.

Papa Franjo izrazio je zabrinutost i za napetu situaciju na južnom Kavkazu između Armenije i Azerbajdžana. „Hitno je potrebno pronaći rješenje za dramatičnu humanitarnu situaciju onih koji žive u toj regiji, a pritom dati prednost povratku izbjeglica svojim domovima u zakonitosti i sigurnosti te uz poštivanje bogomolja različitih vjerskih konfesija koje su tamo prisutne“.

Patnja u Africi

Okrećući pogled prema Africi, papa Franjo je kazao: „svjedoci smo patnje milijuna ljudi kao posljedice brojnih humanitarnih kriza koje razne podsaharske zemlje doživljavaju zbog međunarodnog terorizma, složenih društveno-političkih problema i razornih učinaka klimatskih promjena. Njima su dodani učinci vojnih državnih udara koji su se dogodili u nekoliko zemalja i određeni izborni procesi obilježeni korupcijom, zastrašivanjem i nasiljem“.

Ponovio je apel za „za ozbiljne napore od strane svih uključenih u primjenu Sporazuma iz Pretorije iz studenog 2022., kojim su okončana neprijateljstva u Tigrayu“. Nadalje, pozvao je na traženje konkretnih rješenja za napetosti i nasilje u  Etiopiji, te za dijalog, mir i stabilnost među zemljama Roga Afrike.

„Također bih želio spomenuti tragične događaje u Sudanu, gdje se nažalost nakon višemjesečnog građanskog rata ne nazire izlaz, te nevolje izbjeglica u Kamerunu, Mozambiku, Demokratskoj Republici Kongo i Južnom Sudanu. Posljednje dvije zemlje imao sam radost posjetiti početkom prošle godine, u znak moje blizine njihovim ljudima koji pate, iako u različitim kontekstima i situacijama. Izražavam svoju srdačnu zahvalnost vlastima obiju zemalja na njihovim naporima u organizaciji ovih posjeta i na gostoprimstvu“. Prisjetio se i kako je njegov posjet Južnom Sudanu imao „ekumenski prizvuk“ s obzirom da su mu se pridružili nadbiskup Canterburyja i moderator Opće skupštine Crkve Škotske.

Iako u Americi nema otvorenih ratova, rekao je Papa, postoje ozbiljne napetosti između nekoliko zemalja, „primjerice Venezuele i Gvajane, dok u drugima, poput Perua, vidimo znakove polarizacije koja ugrožava društveni sklad i slabi demokratske institucije. Situacija u Nikaragvi ostaje zabrinjavajuća: dugotrajna kriza s bolnim posljedicama za nikaragvansko društvo u cjelini, a posebno za Katoličku Crkvu. Sveta Stolica nastavlja poticati diplomatski dijalog pun poštovanja za dobrobit katolika i cjelokupnog stanovništva“.

Civilne žrtve nisu „kolateralna šteta“, nego muškarci i žene, imenom i prezimenom, koji gube živote

Nalazimo sve više razoreni svijet, a milijuni muškaraca, žena i djece su često zanemareni. „Moderni ratovi više se ne odvijaju samo na jasno definiranim ratištima, niti u njima sudjeluju sami vojnici. U kontekstu u kojem se čini da se više ne poštuje razlika između vojnih i civilnih ciljeva, nema sukoba koji ne završava na neki način neselektivno pogađajući civilno stanovništvo. Događaji u Ukrajini i Gazi jasan su dokaz za to“.

Teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava su ratni zločini, naglasio je Papa, dodajući da nije dovoljno samo na njih skrenuti pozornost već ih je potrebno spriječiti. „Posljedično, postoji potreba za većim naporom međunarodne zajednice u obrani i provedbi humanitarnog prava, koje se čini jedinim načinom da se osigura obrana ljudskog dostojanstva u situacijama ratovanja“.

Kako je naglasio papa Franjo: „Možda trebamo jasnije shvatiti da civilne žrtve nisu „kolateralna šteta”, nego muškarci i žene, imenom i prezimenom, koji gube živote. To su djeca koja su ostala bez roditelja i bez budućnosti. Riječ je o pojedincima koji pate od gladi, žeđi i hladnoće ili su osakaćeni od snage modernih eksploziva“.

Kada bismo mogli svakoga od njih pogledati u oči, prozvati ih po imenu i saznati nešto o njihovoj osobnoj povijesti, vidjeli bismo rat onakvim kakav jest: ništa drugo do golema tragedija, dodao je. Istaknuo je da je potrebno voditi politiku razoružanja, „jer je iluzorno misliti da oružje ima vrijednost odvraćanja“.

Glad i prirodne katasrofe

Izazovi našeg vremena nadilaze granice raznih kriza – hrane, okoliša, gospodarstva i zdravstvene zaštite – koje su obilježile početak stoljeća, napomenuo je Sveti Otac. „Ovdje ponavljam svoj prijedlog da se uspostavi globalni fond za konačno uklanjanje gladi i promicanje održivog razvoja cijelog planeta. Uzroci sukoba također uključuju prirodne i ekološke katastrofe“.

Naravno, postoje katastrofe koje ljudi ne mogu kontrolirati, poručio je. „Mislim na nedavne potrese u Maroku i Kini koji su rezultirali stotinama žrtava, kao i na jak potres koji je pogodio Tursku i dio Sirije, te uzeo užasan danak smrti i razaranja. Mislim i na poplavu koja je pogodila Dernu u Libiji, učinkovito uništivši grad, ne samo zbog istodobnog rušenja dviju brana“. Ipak, postoje i katastrofe koje se mogu pripisati ljudskoj aktivnosti ili nemaru i koje ozbiljno pridonose trenutnoj klimatskoj krizi, kao što je krčenje šuma u Amazoniji, ‘zelenim plućima’ Zemlje“.

Briga za zajednički dom

Ipak, postoje i katastrofe koje se mogu pripisati ljudskoj aktivnosti ili nemaru i koje ozbiljno pridonose trenutnoj klimatskoj krizi, kao što je krčenje šuma u Amazoniji, kazao je Papa.

Izražavajući žalost što nije mogao sudjelovati na 28. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Dubaiju, Papa je istaknuo da završni dokument konferencije „predstavlja ohrabrujući korak naprijed; pokazuje da se, usprkos brojnim današnjim krizama, multilateralizam može obnoviti upravljanjem globalnim klimatskim pitanjem u svijetu u kojem su ekološki, društveni i politički problemi usko povezani”.

Postalo je jasno na konferenciji da je ovo desetljeće ključno za suočavanje s pitanjem klimatskih promjena, podsjetio je, dodajući kako se nada da ono što je usvojeno u Dubaiju dovede do odlučnog ubrzanja ekološke tranzicije putem četiriju sektora: energetska učinkovitost; obnovljivi izvori; ukidanje fosilnih goriva; i obrazovanje o stilovima života koji su manje ovisni o potonjem.

Mediteran bi trebao biti „laboratorij mira“

Ratovi, siromaštvo, loše postupanje sa zajedničkim domom i kontinuirano iskorištavanje njegovih resursa, što dovodi do prirodnih katastrofa, također tjeraju tisuće ljudi da napuste svoje domovine u potrazi za budućnošću mira i sigurnosti, istaknuo je Papa. Prisjetio se opasnih ruta kojima moraju prolaziti, kao što je onaj kroz Saharsku pustinju, u šumi Darién na granici između Kolumbije i Paname u Srednjoj Americi, na sjeveru Meksika na granici sa Sjedinjenim Državama, a prije svega Sredozemno more. „Nažalost, u posljednjih deset godina Mediteran se pretvorio u veliko groblje, jer se tragedije nastavljaju nizati, također zbog beskrupuloznih trgovaca ljudima. Ne zaboravimo da veliki broj žrtava uključuje i mnogo maloljetnika bez pratnje”.

Naprotiv, Mediteran bi trebao biti „laboratorij mira”, odnosno mjesto gdje se mogu susresti različite zemlje i stvarnosti na temelju čovječanstva koje svi dijelimo, istaknuo je, dodajući kako je to bila njegova poruka i u Marseilleu ove godine na Mediteranskim susretima.

Taj poziv Mediterana da bude mjesto susreta ne znači da migracije se ne bi trebale regulirati kako bi se kako bi se prihvatili, promicali, pratili i integrirali migranti, uz istovremeno poštovanje kulture, osjetljivosti i sigurnosti naroda koji prihvaćaju odgovornost za takvo prihvaćanje i integraciju, naglasio je Sveti Otac. „Isto tako trebamo inzistirati na pravu na ostanak u domovini i odgovarajućoj potrebi stvaranja uvjeta za učinkovito ostvarivanje tog prava”, dodao je.

U suočavanju s ovim izazovom nijedna zemlja ne bi trebala biti ostavljena sama, niti bilo koja zemlja može razmišljati o rješavanju problema u izolaciji, istaknuo je nadalje papa Franjo.

Surogat-majčinstvo je ozbiljno kršenje dostojanstva žene i djeteta

Put prema mira zahtijeva poštovanje svakog ljudskog života, počevši od nerođenog djeteta u majčinoj utrobi koji ne može biti potisnut ili pretvoren u objekt trgovine, kazao je Papa te osudio surogat-majčinstvo jer je ono „ozbiljno kršenje dostojanstva žene i djeteta na temelju iskorištavanja situacija majčinih materijalnih potreba”.

Dijete je uvijek dar, a nikada temelj komercijalnoga ugovora, naglasio je. „Izražavam nadu u napor međunarodne zajednice da se univerzalno zabrani ova praksa”. Zapad, nažalost, i dalje nastavlja s kulturom smrti, dodao je.

Ljudska prava

Nadalje, put do mira zahtijeva „poštivanje ljudskih prava, u skladu s jednostavnom, ali jasnom formulacijom sadržanom u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, čiju smo sedamdeset petu obljetnicu nedavno proslavili”.

Ta su načela, rekao je Papa, očigledna i općeprihvaćena, međutim posljednji desetljeća pokušavaju se uvesti nova prava koja nisu u potpunosti u skladu s izvorno definiranim te nisu uvijek prihvatljiva. To je dovelo do ideološke kolonizacije, „u kojoj rodna teorija igra središnju ulogu”. Potonje je „iznimno opasno jer poništava razlike tvrdeći da sve čini jednakima”. Takvi primjeri ideološke kolonizacije pokazuju se štetnima i stvaraju podjele među državama, umjesto da potiču mir, primijetio je Papa.

Dijalog

S druge strane, dijalog mora biti u srcu međunarodne zajednice. „Aktualno stanje je isto tako rezultat slabljenja struktura multilateralne diplomacije nastale nakon Drugog svjetskog rata”. Papa je upozorio na rizik podjele u „klubove” koji priznaju samo one države koje smatraju ideološki kompatibilnima”. Čak i agencije posvećene općem dobru i tehničkim pitanjima riskiraju biti paralizirane zbog ideološke polarizacije i eksploatacije od pojedinih država.

„Kako bi se ponovno pokrenula zajednička predanost službi mira, potrebno je obnoviti korijene, duh i vrijednosti koje su dovele do nastanka tih organizacija, uzimajući u isto vrijeme u obzir promijenjeni kontekst i iskazujući poštovanje prema onima koji se ne osjećaju adekvatno zastupljenima u strukturama međunarodnih organizacija”, kazao je Papa.

Za dijalog je potrebno strpljenje, ustrajnost i sposobnost slušanja. Kada se iskreno pokušava stati na kraj nesuglasicama, mogu se postići značajni rezultati, naglasio je Sveti Otac.

Superizborna godina

Naglašavajući važnost političkog i društvenog dijaloga, Papa se osvrnuo na niz izbora koji će se održati u mnogim zemljama u 2024. godini. Važno je da građani, napose mladi koji će prvi put glasovati, smatraju jednom od svojih primarnih dužnosti da slobodnim i informiranim sudjelovanjem na izborima pridonesu unapređenju općeg dobra.

Međureligijski dijalog

Put prema miru također se ostvaruje putem međureligijskog dijaloga, poručio je Papa, ističući rastući broj država koje usvajaju modele centralizirane kontrole nad vjerskim slobodama, posebice masovnom upotrebom tehnologije.

„Posebno zabrinjava porast činova potaknutih antisemitizmom posljednjih mjeseci. Još jednom bih ponovio da se ova pošast mora iskorijeniti iz društva, posebice odgojem u bratstvu i prihvaćanju drugih. Jednako je zabrinjavajući porast progona i diskriminacije kršćana, osobito u posljednjih deset godina. Ponekad to uključuje nenasilne, ali društveno značajne slučajeve postupne marginalizacije i isključenja iz političkog i društvenog života i iz obavljanja određenih profesija, čak i u tradicionalno kršćanskim zemljama“.

Više od 360 milijuna kršćana diljem svijeta doživljava visoku razinu diskriminacije i progona zbog vjere, poručio je Papa.

Razvoj umjetne inteligencije mora ostati u službi muškaraca i žena

Govoreći o obrazovanju, Papa je rekao kako je to glavno sredstvo ulaganja u budućnost i u mlade. Edukatori se moraju u posljednje vrijeme baviti etičkim korištenjem novih tehnologija. „Bitno je da se tehnološki razvoj odvija na etičan i odgovoran način, poštujući središnje mjesto ljudske osobe, čije mjesto nikada ne može zauzeti algoritam ili stroj“, rekao je Sveti Otac. Stoga je potrebno „pažljivo promišljanje na svim razinama, nacionalnim i međunarodnim, političkim i društvenim, kako bi se osiguralo da razvoj umjetne inteligencije ostane u službi muškaraca i žena, njegujući, a ne ometajući – osobito u slučaju mladih – međuljudske odnose, zdrav duh bratstva, kritičko mišljenje i sposobnost razlučivanja“.

Jubilej 2025.

Na kraju, Papa se osvrnuo na Svetu godinu 2025. koja počinje idućeg Božića.

„Danas, možda više nego ikad, potrebna nam je Sveta godina. Usred mnogih uzroka patnje koji dovode do osjećaja beznađa ne samo kod onih koji su izravno pogođeni, već u cijelom našem društvu; usred poteškoća s kojima se susreću naši mladi, koji umjesto da sanjaju o boljoj budućnosti često se osjećaju bespomoćno i frustrirano; i usred tame ovoga svijeta koji se čini da se širi, a ne povlači, Jubilej je objava da Bog nikada ne napušta svoj narod i da neprestano drži otvorena vrata svoga Kraljevstva“, zaključio je svoje obraćanje diplomatskom zboru papa Franjo.